Iako je Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH propisana kvota od 40 posto za manje zastupljeni spol, stvarnost u Bosni i Hercegovini u potpunosti je drukčija. Žene kao manje zastupljen spol u bosanskohercegovačkim tijelima vlasti još uvijek su ispod zakonom propisane kvote. Potvrđuju to i analize nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, piše Večernji list BiH.
Tek četiri načelnice u BiH
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, za čelnike općina i gradova od 425 kandidata bilo je samo 29 žena, što je manje od sedam posto. Nasuprot njih, u uzbornoj utrci za načelnike i gradonačelnike sudjelovalo je 396 muškaraca, što samo potvrđuje da je Bosna i Hercegovina još uvijek patrijarhalno društvo u kojem su žene minimalno zastupljene. Tako smo nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora u BiH dobili samo četiri načelnice u BiH: Mila Petković iz SNSD-a ostala je načelnica Novog Goražda, Snežana Ružičić, također iz SNSD-a, zadržala je poziciju načelnice općine Jezero, dok se Nada Ćulap iz HDZ-a BiH uspjela izboriti za poziciju načelnice općine Odžak, a Milka Ivanković iz Zavičajnih socijaldemokrata u sljedeće će četiri godine biti načelnica Istočnog Drvara. Za razliku od načelničkih pozicija, zastupljenost žena u općinskim/gradskim vijećima ipak je nešto bolja, a u nekim općinama vijećnica je više i od zakonom propisane kvote. U pitanju su dvije općine Srednjobosanske županije koje su svijetli primjer kada je u pitanju zastupljenost manje zastupjenog spola u tijelima vlasti. Od 11 vijećnika u Općinskom vijeću Dobretići, najnerazvijenije općine Srednjobosanske županije, više od polovine njih, čak šest, su žene. Gledajući stranačku pripadnost, četiri su iz HSS-a, a po jedna iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. U Općinskom vijeću Kiseljak žena je 44 posto. Od 23 vijećnika, deset je žena, a najbrojnije su vijećnice HDZ-a BiH kojih je sedam, dvije su iz SDA, a jedna iz SDP-a. Ovi podaci potvrđuju kako su stranke s hrvatskim predznakom i na prošlogodišnjim lokalnim izborima napravile najveći iskorak kada je u pitanju zastupljenost žena. Primjer spomenutih dviju općina u Srednjobosanskoj županiji jedan je od onih koji to potvrđuju, a stranke s hrvatskim predznakom, ponajprije HDZ BiH, imaju vijećnice i u svim preostalim općinama ove županije, izuzev Donjeg Vakufa u kojemu je broj Hrvata zanemariv i nisu se natjecali za sudjelovanje u općinskim tijelima vlasti. Značajan broj vijećnica Koalicija hrvatskih stranaka predvođena HDZ-om BiH ima u Vitezu, Fojnici, Kreševu, Travniku, tu je i Busovača. U Općinskome vijeću Vitez od 25 vijećnika devet je vijećnica, a pet ih je iz HDZ-a BiH. Od 15 vijećnika u Općinskome vijeću Kreševo, tri su vijećnice, sve tri iz HDZ-a BiH. U Fojnici, čije Općinsko vijeće ima 21 vijećnika, te Općinskome vijeću Gornji Vakuf-Uskoplje, koje ima 23 vijećnika, u sljedeće će četiri godine u klupama sjediti i po šest vijećnica. Koalicija hrvatskih stranaka predvođena HDZ-om BiH u ovim dvjema općinama ima po dvije vijećnice, isto kao i u Općinskome vijeću Travnik u kojemu je od 31 vijećnika sedam žena. Pet vijećnica od ukupno 25 vijećnika ima Općinsko vijeće Jajce, dok su po četiri vijećnice ušle u nove sazive općinskih vijeća u Novom Travniku i Bugojnu, koja također imaju po 25 vijećnika. U svim trima navedenim općinama HDZ BiH ima po jednu vijećnicu. U Općinskom vijeću Busovača, od 10 vijećnika iz HDZ-a BiH, tri su vijećnice (30 posto), a od ukupno 25 vijećnika četiri su vijećnice.
Brže rješavanje problema
Primjer nekih općina SBŽ-a pokazuje da su zakonom propisane kvote, a u nekima poput Kiseljaka i Dobretića čak i više od toga, provedive na terenu. Nema jamstva da će žene u lokalnoj vlasti posao obavljati kvalitetnije i učinkovitije od muških kolega. Ali ako im se ne bude dala prilika, nikad nećemo znati bismo li uz više žena u lokalnoj vlasti lakše i brže rješavali brojna životna pitanja i probleme. •
