Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, a ove godine tema je „Koristi srce i poveži se“ s naglaskom na epidemiološkim podacima za KVB, važnosti i mogućnostima prevencije, te edukativno promotivnoj kampanji koju ove godine provodi HZJZ, a zbog epidemiološke situacije uglavnom digitalnim putem, piše Ordinacija.hr.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) još uvijek su vodeći javnozdravstveni problem u svijetu. Odnose najviše života – čak 18,6 milijuna godišnje!
Zašto „POVEŽI SE “?
Za osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, COVID-19 predstavlja dodatnu prijetnju – one imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti, a mnogi od njih boje se otići na redovne i hitne preglede zbog straha od zaraze. Također, dio njih izolirao se od svojih obitelji i prijatelja što predstavlja dodatan teret za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje.
Upravo zato ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana srca poziva nas da se POVEŽEMO srcima. Iako smo izoliraniji nego ikad, možemo se povezati s vlastitim srcem i sa srcima naših bližnjih. Povezati se znači voditi brigu o zdravlju srca, odabrati zdrave životne navike – prestati pušiti, vježbati, zdravo se hraniti, kontrolirati krvni tlak, odlaziti na redovne preglede, koristiti suvremenu tehnologiju u kontroli zdravlja srca, ali i brinuti o zdravlju svojih bližnjih, te osoba u povećanom riziku.
Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka. Važno je napomenuti kako na većinu ovih uzroka, odnosno rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti možemo djelovati - izmijeniti ih, kontrolirati ili liječiti.
U suzbijanju rizičnih čimbenika može nam pomoći i suvremena tehnologija. Dostupni su nam brojni digitalni alati, poput raznih aplikacija pomoću kojih možemo pratiti vlastite otkucaje srca, korake, unos tekućine, prehranu i brojne druge varijable, a uz to nas isti mogu i motivirati da ostanemo ustrajni u promjeni ili održavanju željenih životnih navika.
Također, iznimno je važno preventivne aktivnosti usmjeriti na sve one osobe koje nemaju pristup suvremenim tehnologijama, one posebno rizične skupine i ljude kojima je pristup kvalitetnoj i pravovremenoj skrbi i liječenju otežan. Ovdje je posebno važno POVEZATI se s osobama koje se nose s kardiovaskularnim bolestima u okolnostima dodatno otežanim pandemijom COVID-19.
Neke posljedice su, primjerice:
Propuštanje termina za pregled kod liječnika
Izostanak kontakta s obitelji i prijateljima
Smanjenje tjelesne aktivnosti
Kako do istih ne bi došlo, svi se mi, kao društvo, trebamo POVEZATI s osobama oboljelim od kardiovaskularnih bolesti, te im pomoći i omogućiti da se oni sami povežu sa svojim obiteljima, prijateljima, drugim oboljelima, liječnicima i njegovateljima. Nitko se ne bi trebao osjećati usamljeno, bez obzira na pandemiju. UPOTRIJEBIMO TEHNOLOGIJU ZA PREVLADAVANJE IZOLACIJE!
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.
COVID 19 i kardiovaskularne bolesti
Danas znamo, kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak i kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećan letalitet.
Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i COVID - 19.
Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.
Zbog preraspodjele zdravstvenih resursa, pristup hitnom liječenju, može biti otežan, što ovisi o ozbiljnosti epidemije na lokalnoj razini. To se dodatno pogoršava strahom pacijenata od zaraze, koji se plaše potražiti liječničku pomoć tijekom pandemije.
Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah treba potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada. Vrlo je značajno da kronična bolest bude dobro kontrolirana; naime, na taj način ostvariti će se najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i mentalno zdravlje. Dakle, nikako ne treba prekinuti lijekove koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti na način kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti.
Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.
Stoga je važno osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ukoliko imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.
