Migracije od čovjekova postojanja podrazumijevaju seljenje, promjene, odnosno bilo kakav oblik privremenog ili trajnog prostornog premještanja. Na pitanje zbog čega dolazi do migracija, stručnjaci ističu brojne razloge, od sigurnosnih, ljudskih prava, siromaštva pa do klimatskih promjena, piše Večernji list BiH.
Kako bi se prikazali točni podaci, bilten o migracijama stanovništva za prošlu godinu izradio je Federalni zavod za statistiku koji sadrži podatke o kretanju stanovništva unutar FBiH, kao i kretanje stanovništva između FBiH i RS-a te FBiH i Distrikta Brčko BiH prema demografskim karakteristikama. Kako je prikazano u podacima, u prošloj godini je 3356 osoba iz BiH bolju budućnost odlučilo potražiti izvan njezinih granica naseljavajući neke od europskih zemalja.
Sele se i u inozemstvo
Iz Federacije BiH, pokazuju podaci, u inozemstvo se iselilo 2059 osoba, iz Republike Srpske 1190 osoba dok je iz Distrikta Brčko novu lokaciju za život u inozemstvu pronašlo 107 osoba. Osim inozemstva, građani BiH mijenjali su mjesto življenja i unutar BiH. U Federaciji BiH 16.518 ih je mijenjalo prebivalište ili boravište. Iz Republke Srpske u FBiH doselilo se 2176 osoba, a iz Distrikta 284 osoba. Iz inozemstva ni jedna osoba prošle godine nije došla živjeti u Federaciju BiH. Kada je pak riječ o iseljavanju, iz FBiH se lani u Republiku Srpsku odselilo 2550, a u Distrikt 307 osoba. nalizirajući podatke koji prikazuju preseljenje iz jedne u drugu županiju prikazano je kako je najveći broj osoba mjesto stanovanja mijenjao u Sarajevskoj županiji. Najviše osoba, osim onih koje nisu mijenjale mjesto stanovanja unutar SŽ-a, iselilo se u Zeničko-dobojsku županiju. Najmanje osoba, 81 napustila je Posavsku županiju. Od ukupnog broja iseljenih izvan županija najviše njih - 19 osoba novo mjesto za život našla je u Tuzlanskoj županiji. U Unsko-sanskoj županiji 1462 osoba mijenjalo je mjesto dotadašnjeg življenja, od čega je, kako je prikazano i u podacima, najviše osoba mijenjalo prebivalište ili boravište unutar županije (978). Dio građana ove županije naseljavao je i druge županije, a najviše njih naselilo je Sarajevsku županiju (223). U Tuzlanskoj županiji 2427 osoba mijenjalo je mjesto življenja, a najveći dio osoba 1664 ostao je unutar svoje županije. Iz Zeničko-dobojske županije najviše osoba preslilo se u Srajevsku županije, dok je u Srednjobosanskoj županiji najveći broj osoba ostao unutar županije. Od 1182 osoba u Hercegovačko-neretvanskoj županiji koje su mijenjale prebivaalište ili boravište, njih 516 ostalo unutar županije. Iz ove županije 29 osoba novo mjesto za život pronašlo je u Tuzlanskoj županiji, 89 u Srednjobosanskoj, 246 u Zapadnohercegovačkoj županiji, 229 u Sarajevskoj… Od 382 osoba u ZHŽ-u koje su mijenjale mjesto življenja, 135 njih ostalo je u nekim od lokalnih zajednica ove županije, a 206 osoba novi dom pronašlo je Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Hercegbosansku županiju napustilo je 176 osoba, a najviše ih se, kao i iz većine drugih županija, iselilo u Sarajevsku županiju - 36 osoba.
Detaljnja analiza
U detaljnoj analizi Federalnog zavoda za statistiku prikazano je kako je najviše bh. građana došlo živjeti u neku od općina Sarajevske županije, čak 7546, dok je istu županiju napustilo 6478 osoba. Inače, ova županija jedna je od dviju u FBiH koje imaju veći broj doseljenih nego iseljenih stanovnika. Druga županija u FBiH koja broi više doseljenih nego iseljenih je Zapadnohercegovačka. Lani se u ovu županiju doselila 441, a odselile su 382 osobe. Promatraući tablice u kojima se prikazuju migracije stanovništva po županijama stoji kako je u USŽ-u zabilježeno 87 stanovnika manje. Tuzlanska županija izgubila je 126 stanovnika. Lokalne zajednice Zeničko-dobojske županije, stoji u podacima, napustilo je najviše stanovnika u odnosu na ostale županije - 678. Srednjobosanska županija "u minusu" je u prošloj godini bila za 130 stanovnika. Bosansko-podrinjska županija imala je manje 82 stanovnika, dok je prostorno najveća županija u FBiH, Hercegbosanska, imala 14 više iseljenih nego doseljenih. U HNŽ-u je 9 manje stanovnika, dok je u PŽ-u, navodi se u podacima FZS-a, samo jedan stanovnik manje u odnosu doseljenih i iseljenih.
