U Bosni i Hercegovini broj siromašnih građana potpuna je nepoznanica, piše Večernji list BiH. Štoviše, statistički sustav već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to potpuno pogrešni podaci o tome, rađeni su prije gotovo desetljeće.
Gladnih sve više
Preciznije, kako je to prilikom ovogodišnjeg obilježavanja Dana pravde rekao akademik Žarko Papić, Agencija za statistiku BiH mjerila je siromaštvo 2015. godine, i to koristeći potpuno pogrešnu metodologiju, onu koja, naveo je, daje pogrešnu sliku i koja, zapravo, krije siromaštvo. Radilo se, objasnio je, o tzv. relativnom siromaštvu. Prema tim podacima, u BiH je relativno siromašno bilo 16,9 posto stanovništva. - Prosjek Europske unije tada je bio 24 posto relativno siromašnog stanovništva i koliko je pogrešna ta metodologija, vidi se upravo iz uspoređivanja ovih dvaju podataka, zato što ta metodologija mjeri razlike u prihodima, a ne siromaštvo - kazao je akademik Papić. Ocijenio je da su politički razlozi ti zbog kojih se ne pojavljuju službeni podaci o siromaštvu, a kada bismo imali konsolidiran podatak o siromašnima, vidjeli bismo da je situacija puno lošija nego što nam dužnosnici govore. Međutim, statistika nam i nije potrebna kako bismo vidjeli duge redove pred pučkim kuhinjama i sve veći broj ljudi koji tonu u siromaštvo. Admir Arnautović, predsjednik udruge Klub potrošača središnje Bosne - Travnik, ističe da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u Bosni i Hercegovini da oni obrađuju prosječnu plaću, prosječne cijene ili potrošačku košaricu. -Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 posto građana Bosne i Hercegovine ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 posto iznadprosječnih uglavnom dva člana obitelji zaposlena i oba na plaćama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član obitelji zaposlen - kazao je za Nezavisne Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna broju djece u jednoj obitelji. Također, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima uglavnom su i mnogo više nego u manjim mjestima. - Ogromna većina mirovina je puno manja od prosječne. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove, što onda to ponovno vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena odreći se sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti - govori Arnautović i dodaje da zima donosi nove izazove poput nabave ogrjeva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.
Donacije hrane
U FBiH sindikalna potrošačka košarica za rujan iznosila je više od 3131 KM. Podsjećanja radi, prosječna isplaćena plaća iznosi nešto više od 1380 KM, dok je minimalna plaća 619 KM. Najviše se troši na prehranu, obrazovanje i stanovanje. Stoga ne čudi da siromaštvo raste. Oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja diljem zemlje. Kada bi svi korisnici javnih kuhinja bili zajedno, oni bi brojno nadjačali više od 60 posto općina u Republici Srpskoj te više od 20 općina u Federaciji BiH. Ovo nije iznenađujuće, poručuje struka, a tvrde da je stanje mnogo lošije bez obzira na to što, prije svih nadležni, nikada to neće “prevaliti preko usta”. U koliko se teškoj situaciji nalaze građani te država uopće, bez obzira na to što mnogi ne žele priznati, dokaz je i postojanje javne kuhinje za bebe u Bratuncu. Frapantno je reći da je to jedina takva ustanova u Europi, a njezine usluge prošle je godine koristilo čak 60 beba. U sklopu kampanje “Nitko gladan – nitko sam” pokrenuta je web-stranica nikogladan.ba koja predstavlja registar donacija hrane. Registar uvezuje kompanije - donatore hrane s posrednicima koji hranu distribuiraju krajnjim korisnicima. U Bosni i Hercegovini danas ima najmanje 60 javnih kuhinja. - Mi smo ovdje išli i korak dalje. Kompanije doniraju jako puno hrane, ne samo onu pred istekom roka, nego puno više hranu iz redovitih zaliha. Kroz ovaj registar i to će moći uraditi. Moći će kliknuti o kojoj se hrani radi, zato što je važno da javne kuhinje znaju. Moći će kliknuti radi li se o hrani koja je iz redovitih zaliha, o hrani pred istekom roka i dokad je taj posljednji rok ili pak o hrani kojoj je samo pakiranje oštećeno, zbog čega ne može ići u prodaju, a sigurna je za upotrebu - kaže Adnana M. Čamdžić, direktorica zaklade Mozaik: Sistemska filantropija.
