Na rimokatoličkome groblju "Kod križa" u Krnjeuši pokraj Bosanskoga Petrovca molitvenim spomenom obilježena je 83. obljetnica ubojstva krnjeuškoga župnika vlč. Krešimira Barišića i njegovih 278 župljana u kolovozu 1941. godine. Njegujući kulturu sjećanja na nevino stradale žrtve, mons. Željko Majić, biskup banjolučki, otkako je stupio na ovu dužnost, za oltarom spomen-obilježja na krnjeuškome groblju u nazočnosti vjernika prvi je put služio misu zadušnicu, piše Večernji list BiH.
- Ledi krv u žilama podatak da su više od pola broja tih žrtava činili djeca i žene. Još je možda strašnija spoznaja da se gotovo 50 godina u bivšoj državi o tom strašnom zločinu nije smjelo govoriti ni pisati - kazao je vlč. Davor Klečina, župnik drvarsko-petrovački.
Stigli i Jajčani
Među njima su tada stradale 72 žene i 49 djece do 12 godina. U koncelebraciji su sudjelovala četvorica svećenika, među kojima i jajački župnik i gvardijan fra Vinko Marković na čelu vjernika hodočasnika koji su došli iz mučenikove rodne župe Jajca. – Jajčane je autobusom dovezao Josip Topić, predsjednik Općinskoga vijeća Jajce, koji je svojim primjerom pokazao da je pravi političar, onaj koji služi narodu. Bilo je tu i Bišćana koji su lijepo uredili i pokosili groblje, nešto Livnjaka, Drvarčana, Petrovčana... Posebna je radost bila zbog dolaska franjevačkoga bogoslova iz Afrike, Olivera iz Burundija, koji je lijepo čitao molitvu vjernika na tečnom hrvatskom jeziku - kaže vlč. Davor. Nakon sv. mise biskup je sa svećenicima obišao lokalitet u središtu Krnjeuše na kojem je nekad stajala župna crkva posvećena Gospi. Svećenik, župnik don Krešimir Barišić, tri sjemeništarca, 12-godišnji Ivan Skender, 17-godišnji Jure Tomičić te godinu stariji Ilija Poplašen, sa župljanima koji su živjeli na ovim prostorima živi su bačeni u zapaljenu crkvu i u njoj smrtno stradali. - Volio bih da i sljedeći molitveni spomeni u Krnjeuši, koji će zasigurno iz godine u godinu biti sve posjećeniji, ostanu kakvi su i dosad bili - lijepi, sveti, jednostavni i dostojanstveni, pomalo po strani politike i medija - poručio je, među ostalim, s molitvenoga skupa vlč. Davor Klečina. Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalome župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. - u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša - na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941. Po izbijanju četničkoga ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika našla se i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskoga Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941., kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. - Ni krivi ni dužni, cijele obitelji su ovdje pobijene, starci, žene i djeca. Kuće su spaljene, crkva je spaljena pa kasnije srušena - istaknuo je u svojoj propovijedi biskup Majić. Prema spoznajama biskupa Majića i vlč. Klečine, potomci stradalih danas žive u RH, okolici Zagreba, Slavonskoga Broda i Vinkovaca i ondje imaju svoju udrugu. Većinom su to osobe u poznim godinama i ne mogu doći u Krnjeušu. Na zagrebačkome groblju Mirogoj 2001. godine postavili su spomen-ploču ubijenim župljanima Krnjeuše.
Groblje mira
Na Memorijalnom groblju mira na visoravni Bile pokraj Mostara postavljeno je 278 križeva s imenima i prezimenima stradalih Hrvata Krnjeuše u pokolju iz 1941. Nažalost, taj broj nije konačan. S ubijenim krnjeuškim župnikom pogubljena su i trojica mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, Ivan Skender, Jure Tomičić i Ilija Poplašen, koji su zvjerski mučeni i bačeni u goruću župnu crkvu.
