Nešto više od godinu dana do provedbe novih općih izbora u Bosni i Hercegovini situacija u Federaciji prilično je, kada govorimo o političkim odnosima, raznolika, počevši od federalne pa do županijskih razina. Odnosi na federalnoj, a posebice kada je riječ o većinama unutar Parlamenta, dobrim su dijelom opterećeni činjenicom da se još uvijek nije uspjelo doći do dogovora oko nužnih izmjena Izbornoga zakona, piše Večernji list BiH.
Loše ozračje
Kada tomu dodamo često nekorektnu retoriku nekih bošnjačkih političara iz koje se izvlači zaključak o pripremi neke nove majorizacije nad Hrvatima nakon izbora 2022. godine, kao i poteze kojima se Hrvate preglasava ili pak urušavaju dogovorene većine unutar Parlamenta, dolazimo do ozračja koje nije produktivno niti stvara pretpostavke za dogovor. A sve te nestabilnosti onda se posljedično prelijevaju i na neke druge razine vlasti. Međutim, zanimljivo je za primijetiti kako je stanje u nacionalno mješovitim županijama, kao i onim većinski hrvatskim, ipak stabilnije u odnosu na županije s bošnjačkom većinom.
Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskoj županiji, vidljivo je kako vlast funkcionira sasvim dobro uz vrlo dobru protočnost odluka na relaciji Vlada - Skupština.
Predsjednik Županijskoga odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanske županije Stjepan Bošković
upućuje na činjenicu da Vlada neometano donosi odluke, Skupština ih usvaja, a nedavno su čak usvojene i ustavne promjene u toj županiji. Unutar većine u Skupštini stvari, ističe Bošković funkcioniraju. Navodi kako sadašnja Vlada radi u punom kapacitetu te je bitno da se to i nastavi kako bi se rješavala sva pitanja koja su bitna za županiju. Kaže kako ne vidi da bi se nešto veliko moglo dogoditi u vremenu koje slijedi, potvrdivši i kako je vidljivo da je kampanja kod nekih stranaka već počela. Bošković se slaže s tezom kako bi bilo dobro imati istu vlast po vertikali, no postavlja pitanje uređenja odnosa i na višim razinama, a posebice federalnoj, te navodi kako u ovom trenutku ne želi prejudicirati kakva će biti rješenja nakon 2022. Kazao je kako se razgovori oko Izbornog zakona vode, a potvrdio je i kako će HDZ tražiti partnere, dodavši da su sve kombinacije u igri, odnosno HDZ nije predodređen samo za jednu stranku iz bošnjačkoga političkog korpusa.
Bez nekih većih političkih potresa je i u Srednjobosanskoj županiji koja je, uz HNŽ, svojevrsna kralježnica Federacije. Tomu svakako treba dodati više puta potvrđenu političku stabilnost Zapadnohercegovačke, Posavske i Hercegbosanske županije. Međutim, u nekim bošnjačkim županijama, poput Sarajevske i Unsko-sanske, česta su politička previranja, a što se može dijelom tumačiti i neriješenim odnosima unutar bošnjačkoga političkog korpusa. U Sarajevskoj županiji nakon izbora 2018. godine nije došlo do stabilizacije situacije, naprotiv, uslijedile su čak dvije rekonstrukcije.
Odnosi na višim razinama
Podsjećamo, nakon izbora bila je ustrojena Vlada koju je tada vodila tzv. šestorka. Međutim, u siječnju prošle godine zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA), SBB-a i DF-a smijenili su Vladu “šestorke”, da bi početkom ožujka prošle godine bila formirana nova Vlada koju su činili SDA, SBB i DF. Premijer je bio Mario Nenadić.
Međutim, ni punu godinu kasnije izglasano je nepovjerenje Vladi koju je tada vodio Mario Nenadić. Početkom siječnja ove godine Sarajevska županija tako je dobila treću Vladu od posljednjih općih izbora, a koju ponovno vodi Edin Forto.
U Zeničko-dobojskoj županiji najavljuje se moguća rekonstrukcija, dok je USŽ ovoga proljeća prošao proces rekonstrukcije izvršne vlasti. Kakva nas politička slagalica na županijskim razinama očekuje nakon izbora 2022., teško je procijeniti, no očito je kako će odnosi na federalnoj razini, kao i do sada, diktirati mnogo toga. •
