Dok ste bili dijete, zafrkavanja u školi su vas često tjerala u plač. I danas, kad ste u srednjoj dobi, tuđa vam neobazrivost nanosi bol, kao da vam netko sipa sol na ranu. Ponekad ste toliko smoždeni da danima ne možete izaći iz kuće.
Ako se prepoznajete u ovom opisu, u velikom ste i dobrom društvu: pripadate skupini visoko osjetljivih ljudi. Osjetljivcima se nije lako uklopiti u svijet s previše “bodlji”, buke, egoizma i skrivenih namjera.
Sa svojim profinjenim senzorima opažaju ono što drugima promiče pa je njihov svijet pun živih boja, oštrih mirisa, prodornih zvukova i snažnih emocionalnih podražaja. Njihove duboke emocije katkad su blagoslov, a katkad prokletstvo. Svatko je osjetljiv u određenoj mjeri. Koga ne uzrujavaju prigovori i ne vrijeđa odbijanje? No visoko osjetljivi ljudi proživljavaju emocionalna iskustva toliko intenzivno da im ona oblikuju osobnost, posao, društveni život i prisne odnose, piše 24sata.hr.
Supermoći visoko osjetljivih ljudi
1. Sposobnost da budu preplavljeni osjećajima u manje od 60 sekundi.
2. Nesposobnost da ‘očvrsnu’.
3. Sposobnost da shvate zašto ljudi nešto ne shvaćaju.
4. Mogu provesti sate ili dane sami, bez da se osjećaju usamljeno.
5. Kada kažu “Znam kako se osjećaš”, misle to doslovno.
6. Smisao je za osjetljive ljude ono što je za Popaja špinat.
7. Sposobnost da preduboko razmišljaju o bilo čemu.
8. Sposobnost da čuju iritirajuće zvukove koje drugi uopće ne čuju.
9. Ne pada im na pamet raditi nešto samo zbog novca.
10. Nepogrešiva intuicija.
Visoko su osjetljivi ljudi svugdje oko nas, tvore oko 20 posto stanovništva , a svi dokazi upućuju na to da se takvi rađaju. Jerome Kagan, psiholog s Harvardskog sveučilišta, proveo je istraživanje dječjeg temperamenta i otkrio da se oko petine beba rađa s vrlo prijemčivim živčanim sustavom, koji se lako uzbuđuje i uznemiruje pri novim iskustvima. Neki su senzitivci osobito osjetljivi na tuđe patnje pa se bave humanitarnim radom, zaštitom životinja ili očuvanjem okoliša.
Mnogi su kreativni ljudi visoko osjetljivi i naslućuju nadolazak kulturnih promjena prije nego što one postanu vidljive većini. Zbog izražene sposobnosti da osjete i razumiju tuđa raspoloženja, neugodno im je u prisustvu uzrujane osobe, makar je ne poznavali. Podjednako su osjetljivi i na ugodne podražaje pa im neočekivani kompliment ili srdačan razgovor može podići raspoloženje do neba. Visoka osjetljivost faktor je rizika za depresiju, anksioznost i poremećaje prehrane.
- Vjerojatno su skloniji gotovo svim bolestima jer su živčano osjetljiviji pa je i njihova prilagodba složenija. Većina je psihičkih problema, ugrubo rečeno, povezana s problemima u prilagodbi, tvrdi Petra Malešević, psihologinja u edukaciji. Osjetljivci duboko doživljavaju negativne životne okolnosti, teže podnose stres i zaokupljeni su događajima koji možda nisu toliko bitni. To je posljedica sporijeg gašenja podražaja.
- Ipak je malo vjerojatno da bi osjetljivost tako dugo opstala u ljudskom genetskom kodu kad bi vodila samo do negativnih posljedica kao što je depresija. Visoko osjetljivi ljudi trebali bi se više usredotočiti na svoje vrline. Oni su suosjećajni prijatelji koji doista skrbe za druge; prenose ljepotu iz okoline u umjetnost; opažaju stvari koje drugima promiču. Uspiju li pronaći sigurno okruženje i zaštititi se od tuđe negativnosti, mogu procvjetati, preporučuje psihologinja Elaine Aron.
Psihologinja Elaine Aron 1996. je sastavila psihotest emocionalne osjetljivosti. Označite kvačicom svaku tvrdnju za koju vjerujete da se može primijeniti na vas. Tvrdnje koje se vas ne tiču ostavite neoznačenima. Na kraju prebrojte označene tvrdnje.
Uvijek sam opterećen i iscrpljen ako sam izložen jakim osjetilnim podražajima.
Nepogrešivo opažam sitne promjene.
Tuđa raspoloženja utječu na mene.
Vrlo sam osjetljiv na bol.
Kad imam naporan dan, moram se povući u mirnu sobu da bih se zaštitio od stresa i oporavio.
Jako sam osjetljiv na kofein.
Izuzetno me smetaju jarka svjetla, prodorni mirisi, bučni zvukovi i grube tkanine.
Imam bogat i složen unutrašnji život.
Nagla buka uzrokuje mi nelagodu.
Umjetnička djela duboko me potresaju.
Živci su mi ponekad istrošeni.
U većini sam slučajeva savjestan.
Lako me je prepasti.
Uzrujan sam ako moram obaviti puno posla u kratkom vremenu.
Uočavam kad se netko osjeća neudobno i znam kako mu olakšati.
Smeta me kad ljudi od mene zahtijevaju previše stvari odjednom.
Trudim se izbjeći pogreške.
Izbjegavam nasilne filmove.
Uznemiren sam ako oko mene vlada strka.
Glad mi ometa koncentraciju ili raspoloženje.
Nagle promjene nanose mi stres.
Uživam u profinjenim i ugodnim mirisima, okusima i zvukovima.
Osjećam se nelagodno ako se u mom životu odvija puno toga odjednom.
Važno mi je imati uredan život.
Smetaju me intenzivni podražaji.
Ako se moram natjecati ili obavljati zadatak pod tuđim nadzorom, postajem živčan i potresen.
Kad sam bio dijete, roditelji ili učitelji smatrali su me stidljivim.
Rezultati: Ako ste se prepoznali u 15 ili više tvrdnji, vjerojatno ste preosjetljivi. No i ako ste označili manje, ali se s tvrdnjama snažno poistovjećujete, također je moguće da ste hipersenzibilni.
Moderna tehnologija omogućila je uvid u uzrok osjetljivosti: središnji živčani sustav senzitivaca podešen je tako da registrira podražaje vrlo niske frekvencije i pojačava ih u mozgu. Mozak osjetljivca možemo zamisliti kao vrlo jak prijamnik koji hvata sve frekvencije i programe, uključujući i one koje bi najradije izbjegao. Zbog toga se senzitivci često povlače u osamu da obrade primljene podatke.
- Tehnikom oslikavanja mozga otkriveno je da osjetljivci imaju pojačano amigdalu, moždani centar koji procjenjuje prijetnje i regulira strah te služi kao prirodan alarmni sustav, kaže zagrebački psihijatar, dr. Branko Potočnik. Svatko ima amigdalu, no kod osjetljivaca se ona uključuje na lagani “dodir”. Bilo kakav neočekivani događaj kao što su dolazak nenadanog gosta, kvar na vozilu, iznenadna kiša ili nove obaveze pokreće njihov osjetljivi alarmi sustav i drži ih na stalnom oprezu.
Preosjetljiv mozak radi prekovremeno obrađujući primljene podatke i upijajući tuđa raspoloženja. Omogućite mu oporavak i ograničite vanjske podražaje kad je god moguće. Isključite radio dok vozite, stišajte (ili ugasite) televizor dok radite, spavajte s povezom preko očiju.
Autogeni trening, joga i transcendentalna meditacija snažne su tehnike za obuzdavanje stresnih hormona. Ako niste svladali nijednu, možete improvizirati vlastitu trominutnu meditaciju. Sjednite u udobnu stolicu, stavite ruku na srce i duboko dišite. Zatvorenih očiju zamislite nešto lijepo - omiljeni krajolik ili voljenog. Osjetljivi ljudi bi trebali izbjegavati ljude koji ih umaraju.
Ako vam se prijatelj po tko zna koji puta jada o teškoćama na poslu ili u obitelji, recite mu mirnim tonom da vas njegova ispovijed umara. Dodajte da ćete mu biti na raspolaganju ako poželi razmatrati moguća rješenja. Ponekad ćete se naći u iscrpljujućoj situaciji kojoj ne možete umaknuti kao naporan sastanak, liječnički pregled ili sudsko ročište. Predočite si energetski štit koji vas potpuno okružuje i štiti od negativne energije. Zamišljeni štit može biti nevidljiv ili svijetleći, kako vam se god više sviđa.
