Za nekoliko mjeseci prirodni fenomen spilja Vjetrenica, koja se nalazi u općini Ravno, trebala bi se naći na UNESCO-ovu popisu zaštićene svjetske baštine, piše Večernji list BiH.
Nakon niza najava i inicijativa koje su bile pokrenute u proteklih desetak i više godina, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma priopćeno je kako je Ministarstvu civilnih poslova BiH upućen izrađen nominacijski dosje za uvrštavanje spilje Vjetrenice na UNESCO-ov popis zaštite. Dio nominacijskoga dosjea je i plan upravljanja zaštićenim krajolikom Vjetrenica - Popovo polje.
Pravila Europske unije
U svrhu očuvanja i racionalnoga korištenja prirodnih dobara područje zaštićenog pejzaža Vjetrenica - Popovo polje proglašeno je zaštićenim područjem zbog naglašene pejzažne/krajobrazne vrijednosti, brojnih ugroženih i rijetkih vrsta i staništa te bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa.
Nakon urađenog stručnog obrazloženja i prijedloga zakona, koji su financirani na inicijativu Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koji su i žarišna točka za Konvenciju o biološkoj raznolikosti, iz sredstava Globalnoga fonda za okoliš (GEF), kojim je raspolagala BiH, Skupština Hercegovačko-neretvanske županije u veljači ove godine donijela je Zakon o proglašenju zaštićenog krajolika Vjetrenica - Popovo polje u svrhu očuvanja i racionalnoga korištenja prirodnog dobra koje je jedinstveno.
Treba naglasiti kako BiH još uvijek jako kasni s primjenom konvencija o zaštiti prirodnih resursa koje su definirane uredbom Europske unije. Osim što kasni s uspostavom državne agencije za zaštitu okoliša BiH, o čijem se osnivanju ne mogu dogovoriti političke stranke, u Federaciji BiH nema ni dugo najavljivanoga Federalnog zavoda o zaštiti prirode, čiji bi zadatak bio sustavno i koordinirano prikupljati i obrađivati podatke o zaštiti prirode na području Federacije BiH te uspostaviti jedinstvenu bazu podataka za prirodu, što bi predstavljalo podlogu za kreiranje i planiranje zaštite prirode.
U najnovijem prijedlogu Zakona o zaštiti prirodnih resursa, koji je Federalno ministarstvo okoliša i turizma predalo Vladi Federacije BiH, napominje se kako se jako kasni u primjeni određenih strategija iako je to jedan od uvjeta za pristupanje BiH u članstvo Europske unije. Također je upućena i kritika prema ponašanju lokalnih struktura vlasti, općina i gradova, glede uspostave zaštićenih područja.
Lokalne zajednice
Takva zaštićena prirodna područja trenutačno zauzimaju oko 4,5 posto od ukupne površine Federacije BiH, a što je značajno ispod planiranoga udjela od 15 posto.
- Tu se kao glavna prepreka proglašenju novih zaštićenih područja, na kojima se intenzivno radilo u proteklom razdoblju, postavilo dobivanje zakonski propisane suglasnosti lokalnih zajednica, odnosno općina, na čijim se područjima prostire planirano zaštićeno područje - stoji u izvješću Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Iako postoje urađene studije i analize za uspostavu još pet novih zaštićenih područja u Federaciji BiH, to se treba realizirati nakon dobivanja suglasnosti mjerodavnih općina, koje očito nisu posebno naklonjene ovom projektu, a što se može zaključiti i iz spomenutog izvješća.
Na popisu nacionalnih parkova u BiH nalaze se tri lokacije, i to Sutjeska, Una i Kozara. Epitet parkova prirode za sada nosi pet područja, a to su Hutovo blato, Blidinje, Konjuh, Bijambare i Trebević. U kategoriju zaštićenih područja, prema poduzetim aktivnostima, trebala bi ući područja Livanjskoga polja, Bjelašnice s Igmanom i dijelom Visočice, a Vjetrenici se vraća status zaštićenog područja, dok bi u Republici Srpskoj trebala biti zaštićena planina Orjen. Svaka država buduća članica Europske unije trebala bi, prema propisima, imati najmanje 10 posto zaštićenog teritorija.•
