Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović i čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić potpisali su jučer u Sarajevu dokument kojim se najveća hrvatska stranka i blok probošnjačkih stranaka obvezuju na uspostavu koalicije koja bi trebala biti na vlasti u iduće četiri godine, što bi moglo označiti novi iskorak, ponajprije u odnosima Hrvata i Bošnjaka, piše Večernji list BiH. Dokument pod nazivom "Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. - 2026." Nikšić je potpisao uime osam stranaka koje su ranije dogovorile savez u cilju izbacivanja SDA iz vlasti, dok je sve izvjesnije kako će u vlasti na državnoj razini s ovim blokom biti SNSD Milorada Dodika.
'Neka je sa srećom'
- Neka nam je sa srećom - kazao je novinarima nakon potpisivanja Čović, koji tvrdi kako je ovime načinjen bitan iskorak za cijelu zemlju te se nada kako će donijeti i nove političke odnose u cilju otvaranja europske perspektive. Dodao je kako očekuje da će se Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH ustrojiti do kraja godine. - Potpisali smo sporazum na svim razinama vlasti u sljedeće četiri godine, sporazum koji otvara novu dimenziju ponašanja u politici i političkoj kulturi, kako bismo otvorili europsku perspektivu BiH, stabilizirali tijekove i osigurali pravno djelovanje institucija BiH. U tri paketa pitanja posebno mjesto imaju socijalna pravda i ekonomija - izjavio je Čović. Kaže kako nakon dugo godina može reći da postoji koalicija. - Ono što nismo imali posljednje četiri godine, to se i vidjelo. Ovo je izniman trenutak, što sam rekao i europskom povjereniku Oliveru Várhelyiju. Pomaknuli smo potpisivanje s 25. studenoga, Dana državnosti BiH, zbog dolaska povjerenika kako bismo i njemu uručili sporazum koji daje novu dimenziju BiH - dodao je. Čović je kazao da je cilj do kraja godine imati i izvršnu i zakonodavnu vlast u FBiH i BiH. - Tada možemo očekivati i kandidacijski status BiH za članstvo u EU. Ovo je za nas povijesni trenutak. Sve nas pozivam da predano razradimo sve detalje što trebaju biti nositelji izvršne vlasti. Ovo je nova poruka za BiH, novo ohrabrenje, da pokušamo sami rješavati probleme dogovorom, da ih ostavimo za sutra, a ne za prekosutra. Tom dinamikom znat ćemo što radimo. Jedan od ključnih prioriteta je euroatlantska perspektiva - rekao je. Potpisani dokument je načelne naravi, a HDZ BiH i probošnjačke stranke njegovim su se prihvaćanjem usuglasili da će provoditi reforme nužne za napredak BiH na putu k članstvu u euroatlantskim integracijama te provoditi mjere čiji je cilj poboljšati političko, gospodarsko i socijalno stanje u zemlji. A kakvo je stanje, najbolje svjedoče redovi mladih ljudi ispred stranih veleposlanstava za odlazak, svakodnevna poskupljenja. Kada se tome priroda počesto ratnohuškačka retorika koja je dolazila iz redova SDA i njegova radikalnog krila DF-a Željka Komšića, onda se dobiva slika besperspektivne države. Predsjednik SDP-a Nikšić rekao je kako se u ovoj koaliciji "prepoznaje novi projekt, dobar za sve u BiH". - Želimo pokazati da je moguće promijeniti stanje u BiH - rekao je Nikšić. HDZ BiH s partnerima iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) te probošnjačka "osmorka" očekuju da će imati potrebnu većinu za uspostavu izvršne vlasti u Federaciji BiH. U potpisanome dokumentu ističu se tri cjeline vezane uz euroatlantske integracije, uspostavu pravne države te jačanje ekonomije i socijalne države.
Provedba presuda
Tako se precizira izborna reforma, a što najviše zanima upravo Hrvate u BiH s obzirom na to da su im po četvrti put bošnjački birači na proteklim općim izborima održanim u listopadu nametnuli Željka Komšića za člana državnog vrha. Potpisnici sporazuma obvezali su se da će najkasnije u roku šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama provesti ograničene promjene državnog Ustava i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH sukladno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava. To praktički znači otklanjanje mogućnosti preglasavanja Hrvata pri izboru člana bh. Predsjedništva i Doma naroda te omogućavanje predstavnicima manjina da se mogu kandidirati za najviše pozicije u državi.To zahtijeva intervenciju u državni Ustav, što će biti jako teško postići s obzirom na to da su potrebne ruke dvije trećine zastupnika donjeg doma državnog Parlamenta. Nova koalicija, koja tek treba potvrditi svoju većinu kroz Dom naroda, obvezala se i na provedbu svih potrebnih reformi kako bi se ubrzao euroatlantski put zemlje. O tome su domaći političari jučer izvijestili i povjerenika za proširenje i susjedstvo Olivera Várhelyija koji je nagovijestio kako bi već tijekom prosinca BiH na Europskome vijeću mogla dobiti pozitivan signal za stjecanje kandidacijskog statusa. Buduća koalicija obvezala se i na uspostavu pravne države i borbu protiv korupcije, što uključuje i reformu sigurnosno-obavještajnog sustava. Kada je u pitanju dio koji se tiče ekonomije i socijale, najavljuje se rasterećenje poreznih opterećenja rada, poticanje zapošljavanja te povećanje mirovina. No, jednako važno je to što bi nova koalicija mogla popraviti hrvatsko-bošnjačke odnose koje su uglavnom zatrovali SDA i Komšićev DF, što je kapitalno važno za cijelu BiH. Federalnoj "devetorki" bi se, kako sada stvari stoje, trebao priključiti SNSD Milorada Dodika koji se, s obzirom na položaj vlasti u RS-u te većinu u srpskom klubu Doma naroda, pozicionirao u nezaobilaznog partnera. Teorijski je moguće i bez SNSD-a, ali to bi bila pustolovina s izvjesnom blokadom države i rušenjem EU perspektive.
