Nakon što je kompanija Energoinvest od ruskog Gazproma dobila nove, korigirane i više cijene prirodnog plina, postavilo se nekoliko pitanja, počevši od onoga u kojoj će razini stanovnici BiH koji koriste ovaj energent plaćati višu cijenu pa do pitanja o mogućnostima aktualiziranja i ubrzanja realizacije nekih drugih projekata plinskog povezivanja.
Model
S obzirom na to da nas očekuje prilično izazovna zima u kontekstu energetske situacije, odgovor vlasti u ovom bi slučaju trebao biti brz i učinkovit.
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić za klix.ba kazao je kako se već radi na mogućim modelima subvencioniranja. Potvrdio je pritom kako su dobili zahtjev od Energoinvesta za povećanje od 9,7 posto, a nakon toga upućen je Federalnom ministarstvu trgovine na suglasnost. Džindić je objasnio i kako imaju sastanak s direktoricom Energoinvesta te timom iz Ministarstva, gdje će se razgovarati o načinu i modelima potpore i subvencioniranja, najavivši i kako će se vrlo vjerojatno izraditi nekoliko modela koji će se onda proslijediti na sjednicu Vlade sutra.
- Modeli će se vjerojatno odnositi na potporu ovih 9,7 posto u odnosu pola-pola između Vlade FBiH i Vlade Sarajevske županije - kazao je Džindić za klix.ba. I iz Energoinvesta su potvrdili kako su se obratili Vladi FBiH za suglasnost za novu cijenu, dodavši da, s obzirom na prethodni dogovor dviju vlada, Vlade Federacije BiH i Vlade Sarajevske županije, koji je podrazumijevao subvencioniranje razlike cijene u punom ili djelomičnom iznosu, Energoinvest u ovom trenutku ne može priopćiti konačnu cijenu plina prema potrošačima do donošenja odluke Vlade FBiH. Iz Energoinvesta također naglašavaju da je za FBiH opskrba plinom uredna u dogovorenim količinama i dinamikom koja je potvrđena iz Gazprom Exporta.
Ako Vlada u konačnici dogovori rješenje kojim će sa županijskom Vladom u Sarajevu subvencionirati poskupljenja, radit će se o koraku koji će pomoći žiteljima, no za dugoročnu stabilizaciju potrebna je i diversifikacija izvora opskrbe prirodnim plinom.
Važnost projekta
U tom kontekstu treba uputiti na aktualni projekt “Južna interkonekcija”, a koji ima podršku Europske unije te predstavlja nastojanje u smjeru osiguranja još jednog izvora, a što je u ovakvim neizvjesnim vremenima iznimno važno za stabilizaciju tržišta. Pritom treba navesti i kako je izaslanstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predvođeno premijerom FBiH Fadilom Novalićem, razgovaralo ne tako davno s predstavnicima Europske unije u Bosni i Hercegovini među kojima su bili šef jedinice za BiH i Kosovo pri Europskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šef Izaslanstva EU-a u BiH i posebni predstavnik EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler. Među ostalim, na sastanku se razgovaralo o projektu “Južna interkonekcija”, što je pokazatelj kako EU održava razinu zanimanja za realizaciju projekta, a što i ne čudi s obzirom na problematiku diversifikacije izvora energije koja je ponovno u fokusu. Istodobno, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović također se susreo s izaslanstvom Europske komisije koje je predvodio Vassilis Maragos, kao i predstavnicima Izaslanstva EU-a u BiH, a tom prilikom također se govorilo o projektu “Južna interkonekcija”, plinovodu koji će BiH preko Hrvatske povezati s europskom mrežom plinovoda.
U tehničkom smislu, detalji su već od ranije poznati, a oni pretpostavljaju izgradnju plinskog sustava na pravcu Zagvozd, u Hrvatskoj, do Posušja, na jugozapadu BiH, te dalje pravca prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu te Novom Travniku i Travniku, s odvojkom za Mostar.
Projekt spomenutog plinovoda obuhvaća izgradnju plinovoda promjera 500 mm, ukupne dužine oko 162 km, pri čemu bi dužina glavne trase od Posušja do Novog Travnika iznosila 114 km, a odvojka Posušje - Mostar 48 kilometara.
