Daljnje proširenje Europske unije bit će iznimno teško jer će zahtijevati promjenu temeljnog ugovora Unije, koji se mijenja samo uz jednoglasnu potporu svih 27 država članica i uz potporu građana na referendumima u nizu njih, ali proširenje se, zbog Ukrajine, sve više percipira kao nešto što se mora dogoditi. Nešto što predstavlja "zov povijesti" na koji Europska unija mora odgovoriti, kako je poručila danas predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom godišnjem govoru o stanju Europske unije, posljednjem takvom govoru u ovom mandatu i pred aktualnim sazivom Europskog parlamenta.
– Povijest nas sada poziva da radimo na dovršetku naše Unije... Moramo postaviti viziju za uspješno proširenje – rekla je Von der Leyen. – To znači da moramo odgovoriti na praktična pitanja o tome kako će Unija s više od 30 država članica funkcionirati u praksi... Zbog toga Komisija počinje preispitivati niz politika prije proširenja, da se vidi kako svako od tih područja prilagoditi široj Uniji – dodala je. Predsjednica Komisije uvjerena je da će EU relativno uskoro završiti s više od 30 zemalja: – Vjerujem da tim Europa može funkcionirati s više od 30 država članica – poručila je danas.
Gdje je Europa danas
Prva žena na čelu Komisije u povijesti iskoristila je posljednji govor o stanju Unije u ovom mandatu da pokaže kako je ostvarila obećanja iz 2019., kad je izabrana. Tada je predstavila program zelene, digitalne i geopolitičke Europe.
– Znam da su neki sumnjali. A bilo je to prije nego što su globalna pandemija i okrutni rat na europskom tlu okrenuli cijeli svijet naglavačke. No pogledajte gdje je Europa danas. Svjedočili smo rađanju geopolitičke unije koja podupire Ukrajinu, protivi se ruskoj agresiji, daje odgovor na snažnu Kinu i ulaže u partnerstva – poručila je.
U raspravi koja je uslijedila, neki su zastupnici bili kritični, među njima i Biljana Borzan, SDP-ova europarlamentarka.
– Dobro ste rekli da prije četiri godine nitko nije mogao zamisliti da ćemo živjeti u ovakvom svijetu, u ovakvoj Uniji. U Uniji gdje si 37 milijuna ljudi ne može priuštiti pošten obrok. U Uniji gdje, u nekim državama članicama, dvije trećine građana ne može spojiti kraj s krajem. S druge strane, u Uniji gdje tvrtke vrijedne milijarde plaćaju porez u promilima, a građani osjećaju da se za svaku krizu samo njima ispostavi račun, bilo kroz veće cijene, bilo kroz manji sadržaj. Ne možemo ostaviti građane na milost i nemilost tržištu. EU mora raditi za ljude! – poručila je Borzan.
Von der Leyen je u svom govoru najavila i novi potez protiv pokušaja Kine da uz pomoć obilnih državnih poticaja osvoji tržište električnih automobila. To je potez koji će se svidjeti njemačkim i drugim europskim proizvođačima automobila, koji su posljednjih mjeseci zabrinuti zbog silnog prodiranja kineskih vozila najprije na kinesko, ali sada i na europsko i svjetsko tržište.
– Globalna su tržišta preplavljena jeftinijim kineskim električnim automobilima, a njihovu cijenu umjetno snižavaju velike državne subvencije. To nam narušava tržište. Ako to među sobom ne prihvaćamo iznutra, nećemo prihvatiti ni izvana. Stoga danas mogu najaviti da Komisija pokreće antisubvencijsku istragu o električnim vozilima iz Kine. Europa je otvorena za tržišno natjecanje, no ne i za utrku prema dnu. Moramo se zaštititi od nepoštenih praksi. Ali jednako je važno biti otvoren za komunikaciju i dijalog s Kinom – poručila je Njemica na čelu Europske komisije.
U govoru se dotaknula niza raznih tema. Potvrdila je da će Europa stajati uz Ukrajinu kao žrtvu ruske agresije dok god je to potrebno. Zahvalila je na borbi za rodnu ravnopravnost i protiv nasilja nad ženama ("Ne znači ne. Istinske ravnopravnosti nema bez slobode od nasilja", rekla je). Pozvala na konačno usvajanje reforme europske azilantske i migrantske politike. Naglasila da se radi sve kako bi se inflacija, koja muči Europljane, držala pod kontrolom (ali i dodala da će "trebati vremena" da se stopa inflacije svede na uobičajenu razinu).
Green deal
U ovom je govoru o stanju EU potvrdila i da osobno ostaje uvjereni borac protiv klimatskih promjena. Njezina Komisija u sklopu programa Green Deal provodi niz vrlo ambicioznih zakona, politika i mjera, poput zabrane automobila s konvencionalnim motorima s unutarnjim sagorijevanjem od 2035. – sve usmjereno prema cilju "klimatski neutralnog kontinenta" do 2050. godine. Postoje otpori političara iz njezine stranke (njemačkog CDU-CSU-a, ali i šire grupacije Europske pučke stranke), među kojima neki smatraju da je Ursula von der Leyen previše postala zelena političarka i da premalo brine o tome što će totalna ekologizacija značiti za život ljudi i biznis. Von der Leyen nema nikakvih dvojbi da je Green Deal imperativ, jedini pravi put razvoja.
– Prije četiri godine Europski zeleni dogovor (Green Deal) bio je naš odgovor na zov povijesti. A ovo ljeto, najtoplije ikada zabilježeno u Europi, bilo je snažan podsjetnik na to. Grčku i Španjolsku pogodili su razarajući šumski požari, a samo nekoliko tjedana kasnije pogodile su ih razorne poplave. Vidjeli smo kaos koji izazivaju ekstremne vremenske prilike, od Slovenije do Bugarske i diljem naše Unije. To je stvarnost kipućeg planeta. Europski Green Deal rođen je iz te potrebe da se zaštiti naš planet, ali također je zamišljen kao prilika za očuvanje našeg budućeg prosperiteta – poručila je.
