Čak 70 do 80 posto komentara na internetskim portalima i društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini smatra se mrziteljskim, porazan je podatak koji je u medije iznijela predsjednica Centra za edukaciju i istraživanje “Nahla” Sehija Dedović, piše Večernji list BiH.
Internet i ulica
Mržnja i netrpeljivost postali su svakodnevica među gotovo svim uzrastima, a sve ih češće preko komentara na društvenim mrežama šire mladi. Bilo koja tema, pa i ona najbezazlenija o tome kakvo nas vrijeme očekuje u idućem razdoblju, pojedincima je povod za vrijeđanja na osobnoj razini. Ako će padati kiša, a pojedinci bi sunce, kriv je prognostičar koji potom u komentarima bude izvrijeđan od nepoznatih osoba. Vrlo često se u tim komentarima iznose gnjusne laži na račun pojedinaca, netočne tvrdnje, optužbe koje nisu utemeljene…, a za koje su čitatelji nerijetko skloni povjerovati da su istina. Kontinuirani porast govora mržnje u online prostoru, osobito u komentarima posjetitelja i na društvenim mrežama, potvrdila je ljetos i Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za tisak.
“Žalbena procedura Vijeća omogućava borbu protiv govora mržnje u novinarskim tekstovima i komentarima posjetitelja, dok na društvenim mrežama koje imaju vlastite uvjete korištenja, govor mržnje ‘divlja’ i u malom broju slučajeva biva sankcioniran”, zaključila je tada Burek. Zbog svega ovoga veliku pozornost javnosti privukao je nedavno članak Večernjeg lista o tome kako je Zapadnohercegovačka županija prihvatila inicijativu koja je došla iz federalnog Parlamenta da se internet uvrsti u javni prostor te da se vrijeđanje na internetu tretira Zakonom o javnom redu i miru.
Pojednostavljeno, vrijeđanje nekoga u komentarima na internetu imalo bi istu težinu kao i vrijeđanje na ulici, odnosno nekom drugom javnom mjestu.
Uz Zapadnohercegovačku županiju koja priprema izmjene postojećeg zakona, ovu inicijativu za sada su prihvatile još četiri županije, a za očekivati je da će to napraviti i ostali. Inicijator izmjena Zakona o javnom redu i miru Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe kako bi se na ovaj način mogli sankcionirati oni koji šire govor mržnje. A takvih je, pokazuju statistike, popriličan broj. Projekt “Govor mržnje – kakve posljedice ostavlja” rezultirao je time da su mladi evidentirali, a zatim i prijavili čak 500 komentara. Postojeći zakoni o javnom redu i miru su iz 2003., a u nekim županijama datiraju čak iz devedesetih godina prošlog stoljeća kada internet na ovim prostorima nije ni postojao.
Dominantan govor mržnje
Danas je situacija potpuno drukčija te se zbog činjenice da stanovnici BiH mnogo više vremena provode na internetu nego u javnim prostorima javlja potreba za mogućnošću sankcioniranja izrečenog preko tih platformi. Rezultati ankete koju je provela Regulatorna agencija za komunikacije pokazali su da je u 2019. godini u BiH bio ukupno 746.271 internet pretplatnik. Agencija procjenjuje da su u istom razdoblju bila 3,330.502 korisnika interneta, odnosno da stopa korištenosti interneta u BiH za 2019. godinu iznosi 94,32%. Čengić navodi kako zbog neregulirane zakonske osnove tužitelji rijetko pokreću postupke kada je u pitanju govor mržnje na internetu. “Kleveta je regulirana, ali su iznosi limitirani do pet tisuća konvertibilnih maraka odštete”, zaključio je Čengić. Predsjednica Centra za edukaciju i istraživanje “Nahla” smatra kako je omjer komentara u kojima se širi govor mržnje u odnosu na ostale toliko dominantan jer velika većina korisnika interneta misli da se nema potrebe spuštati na tu razinu, čime se internetski prostor na neki način prepušta mrziteljima. Mržnju najčešće šire i portali bez impressuma, a njih je prema istraživanju “Mapiranje medijskih portala u BiH” u ovoj zemlji jako puno. Isto istraživanje pokazalo je da gotovo polovina portala koji objavljuju informativne medijske sadržaje nema impressuma, odnosno nisu navedeni podaci o imenima urednika i novinara tog medija.
Rezultati istraživanja pokazuju da tek jedna trećina portala, odnosno njih 167, ima naveden impressum, a kod 178 portala impressum je djelomično naveden. Inače, za pokretanje portala u BiH s državnom domenom je potrebno ime i prezime, osobni dokument te 25 eura, koliko se plaća za kreiranje i aktivaciju naziva domene, a godišnje održavanje naziva košta oko 15 eura. Korisnik naziva je samostalno odgovoran za svaku zloporabu stranice s dodijeljenom domenom, kao i za otklanjanje neprimjerenih sadržaja.•
