Svojom sporošću, golemom papirologijom, neriješenim urbanističkim i građevinskim planovima..., općine i gradovi u Federaciji BiH potiču nelegalnu gradnju, a rezultat inertnosti lokalnih institucija vlasti je porazan podatak da je više od 20 posto objekata u ovom bh. entitetu sagrađeno nelegalno, piše Večernji list BiH.. Prevencija nelegalne gradnje očekuje se kroz postupak izdavanja građevinskih dozvola. Provedenom revizijom utvrđeno je kako postojeći postupak izdavanja građevinskih dozvola nije u funkciji prevencije nelegalne gradnje, a na nelegalnu gradnju fizičke i prave osobe navode kako je dug i kompliciran postupak. U analizi koja je napravljena i koja je rađena u suradnji s općinskom administracijom, ali i graditeljima, navodi se porazna činjenica koju su iznijeli upravo nelegalni graditelji koji tvrde kako je trenutačno lakše početi objekt graditi nelegalno i onda ishoditi građevinsku dozvolu, nego čekati općinske službe da im tu dozvolu daju prije same izgradnje objekta. Analiza informacija o trajanju postupaka upućuje na slučajeve kraćega trajanja postupka legalizacije u odnosu na trajanje redovitog postupka izdavanja građevinskih dozvola.
Legalizacija
Kao primjer navodi se da za izgradnju obiteljske kuće na redoviti postupak izdavanja urbanističke suglasnosti treba čekati u prosjeku 158 dana, dok se za postupak legalizacije nelegalno sagrađene kuće čeka svega devet dana. Također, revizija je usporedila podatke o trajanju postupaka izdavanja građevinskih dozvola i podatke o nelegalnim objektima na području općina i gradova te je uočeno kako postoji značajna zastupljenost nelegalno izgrađenih objekata u onim općinama i gradovima u kojima postupci izdavanja građevinskih dozvola traju dulje od zakonom predviđenog roka. U nekim slučajevima investitori koriste mogućnost legalizacije nelegalno sagrađenih objekata jer u redovitom postupku ne bi mogli dobiti urbanističku suglasnost, odnosno odobrenje za izgradnju. O kakvom je pravnom apsurdu riječ, navodi se ilustrativan primjer u kojem se naglašava kako investitor koji pokrene postupak dobivanja građevinskih dozvola za izgradnju objekta koji se nalazi u 1. agrozoni, nikad neće dobiti odobrenje za izgradnju jer na takvom području jednostavno nije dopuštena gradnja s obzirom na to da se ne može se izvršiti pretvorba poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. No, ako investitor u 1. agrozoni nelegalno sagradi objekt i pokrene postupak legalizacije, postoji mogućnost da dobije naknadnu urbanističku suglasnost i odobrenje za izgradnju jer se u postupku legalizacije dopušta naknadna pretvorba poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u gabaritu izgrađenoga objekta.
Rokovi
Kako većina općinskih i gradskih službi uopće nema jasnu evidenciju o broju nelegalno sagrađenih objekata, oni tada nastoje te objekte pravno legalizirati, jednostavno kako bi prikrili svoju nesposobnost.
Revizija je konstatirala kako općine i gradovi nastoje promoviranjem raznih pogodnosti legalizacije potaknuti što veći broj nelegalnih graditelja na pokretanje postupaka legalizacije. Kao primjer navode da općinske i gradske službe stalno produljuju rokove za legalizaciju ili ukidaju posebne naknade za legalizaciju, kao penale za nelegalne graditelje, te se smanjuje osnovica za obračun naknade za uređenje građevinskog zemljišta, daje se mogućnost plaćanja pristojbi i naknada u ratama, mijenjaju se prostorno-planski dokumenti kako bi ih se uskladilo sa stvarnim stanjem prostora.•
