Novi dokument o kršenju pravila i kaznama koje izriče Regulacijska agencija za komunikaciju (RAK) službeno je objavljen ovoga tjedna na stranici RAK-a, a glavna novina su veće kazne za objavu neprimjerenih sadržaja u radijskim i televizijskim programima, piše Večernji list BiH. U situaciji kada je politička situacija u zemlji napeta, ali i kada razni reality programi dominiraju u eteru, potreba za kontrolom jezika mržnje i vulgarnih sadržaja nameće se kao imperativ.
Velike kazne
RAK je prošle godine u okviru svojih ingerencija izrekao više od 60 izvršnih mjera. Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 39 slučajeva utvrđenog kršenja izrečene su novčane kazne u iznosu od 243.000 KM, što dovoljno govori o stanju u medijima. Dokument “Pregled povreda i odgovarajućih kazni koje izriče RAK”, koji je usvojilo Vijeće ministara BiH, propisuje oštrije kazne pa se za utvrđeni govor mržnje predviđaju sankcije i do 150.000 KM. Radijske i televizijske kuće mogle bi se suočiti i sa suspenzijom, pa čak i oduzimanjem dozvole za emitiranje za sva kršenja pravila za koja je predviđena novčana kazna veća od 10.000 maraka. Za kršenja pravila kodeksa koja se odnose na pravičnost i nepristranost radijske i televizijske kuće suočavaju se s kaznom u rasponu od dvije do 60 tisuća maraka, a za širenje govora mržnje od pet do 150 tisuća maraka. Za sadržaje koji narušavaju psihički, fizički i moralni razvoj maloljetnika kazne će također biti od pet do 150 tisuća KM.
Pretrpani žalbama
Propisane su i kazne za kršenje odredbi kodeksa vezano uz reality i pseudoreality programe kakvih je sve više na televizijama u BiH i regiji. Tu su predviđene novčane kazne od dvije do 75 tisuća KM. Isti raspon novčanih kazni propisan je i za kršenje zaštite privatnosti. Među najvišim kaznama su one za prikazivanje pornografskih sadržaja bez tehničke zaštite, prekomjerno televizijsko oglašavanje i zabranjeno sponzoriranje. Za nepoštivanje nekih od ovih odredbi kazne dosežu, kao i za govor mržnje, 150 tisuća maraka.
I dok je za radijske i televizijske programe predviđena mogućnost sankcioniranja, za tiskane i online medije sve je manje-više prepušteno profesionalnoj etici vlasnika i urednika. Vijeće za tisak i online medije u BiH postoji, ali kao samoregulacijsko tijelo kojem država nije dala nikakve posebne ovlasti u pogledu sankcioniranja onih koji se ne pridržavaju kodeksa za tiskane i online medije. Žalbeno povjerenstvo koje djeluje pri Vijeću zatrpano je žalbama, posebno onima koje se tiču širenja lažnih informacija ili govora mržnje na portalima. Međutim, bez mogućnosti konkretnog sankcioniranja.•