Orasi, bijeli luk, grah, med i maline pet je poljoprivrednih proizvoda u BiH, a čiji je uzgoj, ako je suditi prema nedavno objavljenim statističkim podacima, najisplativiji, kako u kontekstu otkupne cijene tako i u izravnoj prodaji. Čak četiri od pet proizvoda spadaju pod sintagmu biljna proizvodnja, a koja je dugi niz godina bila zapostavljena, i to zbog stalnog ulaganja u animalnu proizvodnju.
Da je tomu tako, svjedoče i podaci iz Programa ruralnog razvoja FBiH za razdoblje 2018. - 2021., a u kojem se tvrdi kako je primjetan problem niskog udjela kvalitetnoga poljoprivrednog zemljišta. Međutim, u posljednjem razdoblju primjetno je kako biljna proizvodnja dobiva sve veću pozornost, kako vlasti na svim razinama tako i poljoprivrednih proizvođača koji upravo u tom segmentu vide priliku za povećanje konkurentnosti na tržištu.
Povećanje opsega
Na osnovi preliminarne liste korisnika, koju je dostavilo 70 općina, poticajima od 8,8 milijuna KM bit će obuhvaćeno 18.400 poljoprivrednih proizvođača, potvrdio je za Fenu prije nekoliko dana federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić. On je naveo da će biti povećan obujam poljoprivredne proizvodnje i obrađeno dodatnih 27.000 hektara zemljišta na području FBiH. U proračunu FBiH ove godine 18,3 milijuna maraka više je sredstava za poljoprivredu u odnosu na godinu ranije te ovo, kao i očekivano povećanje izdvajanja iduće godine, treba, smatraju poljoprivrednici, iskoristiti za dva cilja. Prvi je, upravo, daljnja obnova biljne proizvodnje.
Brojni potencijali
Da postoje potencijali za napredak kada je riječ o sjetvi i sadnji različitih poljoprivrednih proizvoda govori i podatak kako u strukturi poljoprivrednog zemljišta obradivo zemljište zauzima 62,8% (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade), a neobradivo 37,2% (pašnjaci, močvare i ribnjaci). Nažalost, primarna poljoprivredna proizvodnja i dalje je daleko od europskih standarda, a rezultati biljne proizvodnje podložni su promjenama od godine do godine i umnogome ovise o vremenskim uvjetima.
Osim intenzivnijeg ulaganja sredstava u poticaje za biljnu proizvodnju, drugi cilj koji priželjkuju poljoprivrednici je modernizacija kako tehnike za obradu zemlje tako i u kontekstu tretiranja zemljišta, a posebice učinkovitijom melioracijom. Analizom je utvrđeno da je situacija bolja u nekim područjima, primjerice cestovnom prometu, dok je stanje lošije kad je riječ o navodnjavanju. Tu, naime, postojeća razina navodnjavanog zemljišta iznosi od 10% do 20% od predratne razine te je to 0,2% od ukupne površine zemlje.
S druge strane, Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH, nedavno je za naš list naveo kako je pitanje otkupa izuzetno bitno jer što znači ako će netko posijati ili zasaditi 100 hektara ako neće imati komu prodati svoj poljoprivredni proizvod.•
