Procjenjuje se da tisuće ljudi imaju mjesto prebivališta prijavljeno na području Sarajevske županije, iako tu ne žive, piše novinska agencija Patria. Uglavnom se radi o ljudima koji žive na graničnim dijelovima sa Sarajevskom županijom.
Lažno mjesto prebivališta prijavljuju kako bi ostvarili pravo liječenja u Sarajevu, a mlađi ljudi to rade zbog školskih stipendija, jeftinije karte u gradskom prometu i sličnih pogodnosti, koje ne mogu ostvariti u drugim županijama u Federaciji BiH.
Iz MUP-a SŽ-a objašnjavaju za Patriju da je lažno mjesto prebivališta kažnjivo djelo. Zakonom je propisano da će se novčanom kaznom od 30 KM do 300 KM kazniti za prekršaj svaki državljanin ako dostavi netočne ili neistinite podatke prilikom prijavljivanja, odnosno odjavljivanja prebivališta i boravišta.
Prema izmijenjenom Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana BiH, usvojenom prošle godine, prilikom prijavljivanja mjesta prebivališta osoba je dužna priložiti dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje. Valjan je i ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca.
Od koristi može biti i potvrda da se pred nadležnim tijelom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište. Valjanim dokazom za prebivalište smatrat će se i ovjerena izjava stanodavca iz koje je vidljivo da stanodavac daje pristanak da određena osoba bude prijavljena na njegovoj adresi stanovanja.
A, što je s onima koji mimo svoje volje imaju prijavljene treće osobe na svojim adresama? Iz MUP-a objašnjavaju da je takve slučajeve potrebno prijaviti policijskoj postaji. Ako se utvrdi osnovanost prijave, MUP će poništiti takvo rješenje o prebivalištu, objašnjavaju iz MUP-a SŽ-a, piše Patria.
