Europska unija donijela odluku – udio trans masnih kiselina u hrani više ne smije biti već od 2 g na 100 g masti.
„Trans masne kiseline poseban su oblik nezasićenih masti koje se nalaze u hrani dobivenoj od preživača, kao što su mliječni proizvodi i meso te u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima. Opće su priznate kao najštetniji oblik prehrambene masnoće po masenom udjelu, a njihov je štetan učinak na srčane bolesti neosporan. Za svakih 2 % energije unesene iz trans masnih kiselina, rizik od srčanog udara ili smrti uzrokovane srčanim bolestima povećava se za oko 25 %, odnosno svaki dodatno uneseni gram trans masnih kiselina dnevno povećava rizik od srčanog udara ili srčanih bolesti za oko 5 %“, istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr. med., članica Upravnog odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca“.
Budući da su srčane bolesti najčešći uzrok smrti u Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj u kojoj je 2019. godine umrlo 12.673 žena i 9.347 muškaraca, svako smanjenje unosa trans masnih kiselina značit će veliku zdravstvenu korist. Strogim ograničavanjem industrijski dobivenih trans masnih kiselina u svoj hrani koja se stavlja na tržište Europske unije moglo bi se spasiti oko 50 000 života godišnje.
Iz podataka za Hrvatsku vidljivo je kako godišnje od srčano-žilnih bolesti umire više žena od muškaraca. Upravo iz tog razloga Zaklada Hrvatska kuća srca provela je u sklopu projekta „Žena i srce“ preventivni probir kod žena starijih od 45 godina koji pomaže u utvrđivanju rizika za kardiovaskularni incident.
Na testiranju laboratorijski su određivani visokoosjetljivi troponin I, lipidogram (ukupni kolesterol, HDL, LDL, trigliceridi), visokoosjetljivi C reaktivni protein i HbA1c (pokazatelj kontrole šećera u krvi unatrag tri mjeseca). Mjerenje visokoosjetljivog troponina I koristi se za procjenu rizika za moguće buduće kardiovaskularne incidente, uključujući infarkt, zatajenje srca ili srčanu smrt. Preliminarni podaci za prvu skupinu od 245 testiranih žena opravdali su provođenje ovog probira, jer je visok rizik od razvoja kardiovaskularog incidenta utvrđen za njih 0,82 posto, a umjeren za 8,6 posto. Kod 75,92 posto sudionica utvrđene su povišene vrijednosti ukupnog kolesterola, a kod njih 78,37 posto povišene vrijednosti LDL (tzv. lošeg) kolesterola.
Podaci koje smo dobili ovim probirom nam govore kako je edukacija stanovništva o važnosti prevencije iznimno važna u budućem sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Prehrana je iznimno važna za zdravlje srca pa se nadamo kako će i naši domaći proizvođači čim prije usvojiti odredbu Europske unije o smanjenju trans masnih kiselina u industrijskoj hrani, zaključio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.
