Doc. dr. sc. Vlatka Martinović, ravnateljica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOiR) FBiH u intervjuu za Večernji list BiH govori o financijskom stanju Zavoda, trebaju li se oboljeli brinuti zbog nedostatka lijekova te kako je Zavod djelovao i djeluje u doba pandemije koronavirusa.
Radi se na obnovi ugovora s inozemstvom o pružanju zdravstvenih usluga građanima BiH. Iz koje je godine većina tih ugovora?
- Nadležnost ZZOiR-a FBiH jest provedba ugovora s inozemstvom o pružanju zdravstvenih usluga građanima BiH, međutim, Ministarstvo civilnih poslova BiH je nadležno tijelo za pokretanje postupka i zaključivanje ugovora o socijalnom osiguranju s drugim državama, a stručno tijelo službenog državnog izaslanstva čine predstavnici entitetskih ministarstva zdravstva i zavoda osiguranja. Zavod je prema MCP BiH izrazio potrebu za zaključivanje novih i inoviranje nekih starih ugovora preuzetih po osnovi sukcesije od bivše Jugoslavije.
Što je s ugovorom s Turskom? Kakav je problem u postojećem ugovoru?
- Kod pojedinih ugovora s inozemstvom o pružanju zdravstvenih usluga građanima BiH, nakon određenog razdoblja primjene, uoče se neke situacije koje zahtijevaju poboljšanje ili samog teksta pojedinih odredbi ili uređivanje nekih situacija koje su se u praksi pojavile i koje bi trebalo urediti ugovorom, pa tako i kod ugovora s Turskom.
Kakvo je financijsko stanje Zavoda?
- Kriza izazvana pandemijom koronavirusa izravno se odrazila i na visinu prihoda Zavoda. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje u FBiH, koji čine najveći dio izvora financiranja Zavoda, u 2020. bili su manji za 1,9 mil. KM u odnosu na 2019. ZZOiR FBiH je 2020. završio s većim rashodima u odnosu na prihode u iznosu od 3,4 mil. KM. Iz proračuna FBiH ZZOiR se financira samo 18%, a ostalih 82% iz uplate doprinosa, tako da sredstva kojima raspolažemo nisu dovoljna za potrebe naših osiguranika. Iako, kao što sam navela, imamo smanjene prihode, Zavod posluje stabilno te uredno izvršava plaćanja kako zdravstvenim ustanovama tako i dobavljačima.
Za koje lijekove su najdulje liste čekanja?
- Kod pojedinih skupina lijekova nije moguće uskladiti utrošak sredstava do razine raspoloživih sredstava, što uzrokuje liste čekanja. Liste čekanja evidentirane su kod lijekova za liječenje malignih oboljenja, onih za liječenje multiple skleroze te usluga kardiologije i kardiokirurgije. Procjena je kako bi za zadovoljenje svih potreba pacijenata i zatvaranje lista čekanja bila potrebna dodatna financijska sredstva u iznosu od 30 do 35 mil. KM. Kako bismo ispunili zadani cilj, potrebna nam je pomoć nadležnih institucija za povećanje sredstava za oko 30 milijuna KM jer je riječ o inovativnim lijekovima za koje trošak po pacijentu na godišnjoj razini iznosi i iznad 250.000 KM. Disproporcija u realnim potrebama i raspoloživim financijskim sredstvima je evidentna te Zavod nije u mogućnosti financirati sve potrebe bez značajnije pomoći Vlade FBiH u idućem razdoblju.
Na liječenje nekih bolesti više se ne čeka, odnosno ne postoje liste čekanja. Kojih?
- Menadžment Zavoda na sve je načine nastojao osigurati liječenje za što veći broj pacijenata, odnosno koliko god je moguće smanjiti liste čekanja za pojedine lijekove. Također, financijski učinci ostvareni kroz postupke javnih nabava, donacije, programe sufinanciranja, dobiveni rabati za pojedine lijekove od proizvođača i sl. omogućili su financijsku opstojnost ovog programa, povećanje broja liječenih pacijenata, kao i uvođenje u primjenu novih lijekova/citostatika. Unatoč izazovnoj i teškoj godini koja je iza nas, i dalje se kontinuirano zalažemo kod nadležnih za povećanje sredstava Zavodu, upravo kako ne bismo imali liste čekanja za lijekove za maligna oboljenja i multiplu sklerozu, kao što nemamo za druge lijekove i usluge (Chronovu bolest, ulcerozni kolitis, HIV i dr.), kao i liječenje pacijenata u inozemstvu koje financiramo. Zavod radi sve na tome kako bi osigurao nesmetano liječenje našim pacijentima, a molimo i sve ostale nadležne institucije da nam pomognu kako bi zdravlje naših građana bilo na prvom mjestu.
Jedno vrijeme bio je izražen problem nedostatka citostatika. Je li taj problem riješen i trebaju li oboljeli strahovati od eventualne nestašice u ovoj godini?
- Kako za sve subjekte u BiH tako i za ZZOiR FBiH, prošla godina bila je specifična i teška zbog pandemije izazvane pojavom koronavirusa. Kako bismo obveze iz nadležnosti Zavoda izvršavali u najvećoj mogućoj mjeri, već pojavom koronavirusa u regiji preventivno smo djelovali te poduzeli sve aktivnosti, stoga je opskrba lijekovima i dijaliznim materijalom protjecala bez velikih poteškoća. Bez obzira na pandemiju, postoje određeni citostatici koji nedostaju i u zemljama u okruženju, ali Zavod kontinuirano vrši refundaciju novčanih sredstava za lijek koji ne može nabaviti posredstvom javnih nabava.
Raste li broj oboljelih od karcinoma?
- U 2020. nadležna povjerenstva izdala su suglasnosti za liječenje citostaticima za 3455 pacijenata, što upućuje na stalni rast broja oboljelih u proteklih pet godina.
Koliko je osoba Zavod prošle godine uputio na liječenje izvan BiH, koliko je od toga djece?
- U nadležnosti ZZOiR-a je i osiguravanje liječenje u inozemstvu naših osiguranika. Zbog pandemije u 2020. ukupno je odobreno 330 prijedloga za 223 pacijenta, od čega 168 djece i 55 odraslih.
Kako ste funkcionirali u vremenu lockdowna? Prvenstveno po pitanju upućivanja na liječenje u inozemstvo? Je li bilo zastoja?
- U situaciji pandemije koronavirusa, kad je u većini zemalja bilo proglašeno izvanredno stanje i potpuni lockdown, posebno u prvom polugodištu 2020., više prijedloga je prema Zavodu upućeno za hitno premještanje djece s urođenom srčanom manom u Austriju i Tursku. Uz maksimalni trud i predanost Zavoda, uz pomoć nadležnih institucija Ministarstva zdravstva FBiH, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova, tako i nadležnih institucija države koja prima pacijente, veleposlanstava i službi zračnih luka za osiguranje uvjeta za slijetanje hitnih sanitetskih zrakoplova, radilo se i u večernjim satima i za vrijeme vikenda te praznika kako bi se spasilo živote naših osiguranika, na što smo posebno ponosni.
Vlada FBiH donosila je nove liste lijekova, međutim jesu li osigurana sredstva za njih?
- Sukladno odluci o listi lijekova Fonda solidarnosti FBiH 2019., trenutačno se na bolničkoj listi lijekova Fonda solidarnosti FBiH nalaze: citostatici (60 lijekova), citostatici s posebnim režimom propisivanja / lijekovi za terapiju malignih neoplazmi s posebnim režimom propisivanja (20 lijekova), imunosupresivi (5 lijekova), lijekovi za liječenje hepatitisa C i B (5 lijekova), lijekovi za liječenje multiple skleroze (8 lijekova), lijekovi u tretmanu hemodijalize (12 lijekova), lijekovi za liječenje hemofilije (9 lijekova), antiretrovirusni lijekovi (13 lijekova), humani imunoglobulini (2 lijeka), lijekovi za liječenje upalnih bolesti crijeva (3 lijeka), lijekovi za profilaksu respiratornog sincicijalnog virusa (RSV-a) (1 lijek), tuberberkulostatici (8 lijekova). U odnosu na prethodnu listu lijekova, na kojoj ih se ukupno nalazilo 157, na novoj listi ukupno se nalaze 172 lijeka. Najviše promjena u sadržaju liste bilo je u skupini citostatika s posebnim režimom propisivanja gdje je uvršteno 9 novih lijekova, tako da se na listi citostatika s posebnim režimom propisivanja ukupno nalazi 20 lijekova. Za sve novouvedene lijekove počela je primjena u 2020. Osim toga, iz skupine posebnog programa, uz 6 lijekova za metastatski melanom, tijekom 2020. Zavod je osigurao nabavu još 6 lijekova/citostatika. Ukupna potrošnja lijekova koji se financiraju iz sredstava Fonda solidarnosti FBiH u 2020. iznosila je 88,083.513 KM ili oko 4,5% više od iznosa utrošenog u 2019., kad je utrošeno 84,255.014 KM.
Koje usluge Zavod planira uvesti u idućem razdoblju?
- Bitno je napomenuti da je donošenje odluke o utvrđivanju prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za FBiH i prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti koji će se pružati osiguranim osobama u FBiH u nadležnosti Parlamenta FBiH te da Zavod ne može samostalno uvoditi usluge. S obzirom na svakodnevni napredak i razvoj medicine i medicinskih usluga, potrebno je pristupiti izmjeni postojeće odluke. Uz provedbu postojeće odluke i dalje se kontinuirano zalažemo kod nadležnih za povećanje sredstava Zavodu upravo kako ne bismo imali liste čekanja za lijekove za maligna oboljenja i multiplu sklerozu kao što nemamo za druge lijekove i usluge, kao i liječenje pacijenata u inozemstvu koje financiramo. Na kraju, želim zahvaliti i svim ustanovama te institucijama s kojima surađujemo na dosadašnjoj suradnji i nadam se da ćemo je nastaviti u interesu naših osiguranika. •
