Dok velike ekonomske sile kao i one zemlje koje to još nisu, ali žele biti, znaju da znanstveno-istraživački rad predstavlja jedan od najvažnijih resursa današnjice te u tu svrhu izdvajaju milijarde eura, Bosna i Hercegovina u te svrhe izdvaja ispod 0,1 posto BDP-a, piše Večernji list BiH. Usporedbe radi, članice Europske unije u prosjeku izdvajaju tri posto bruto društvenog proizvoda za znanstveno-istraživački rad, što je trideset puta više od sredstava koja se izdvajaju u BiH. Nešto manje, ali daleko više od BiH, u znanost ulažu naši susjedi gdje ulaganja dosežu oko dva posto BDP-a.
Povećati produktivnost
No, upućeni tvrde da je ulaganje i manje s obzirom na to da ne postoje cjeloviti podaci o znanstvenim istraživanjima u BiH. Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine navode da bi tijekom ove godine trebali imati točne podatke o iznosima koji se u te svrhe izdvajaju u BiH. Prema strategiji razvoja znanosti u BiH za razdoblje 2010. - 2015., ova zemlja za potporu znanstveno-istraživačkoj i istraživačko-razvojnoj djelatnosti izdvaja iz proračuna tek 0,07 posto svog BDP-a tako da se postavlja pitanje može li se Bosna i Hercegovina uopće baviti znanošću. Čuo sam za taj podatak. Te brojke se kreću od 0,1 posto pa čak i manje. Iznimno je malo ulaganja koja se odnose isključivo na znanstveno-istraživački rad, kazao je prof. dr. Damir Marjanović. Pojasnio je da i nije presudna kvantiteta ulaganja nego nepostojanje kvalitetne strategije koja bi trajno riješila problem, tvrdeći kako su ulaganja jako mala i nisu kontinuirana. Najveći problem je taj što ne postoji strategija koja bi konkretno riješila problem.
Da bi Bosna i Hercegovina bila ekonomski napredna zemlja, nužno je da se prema znanosti odnosi sa zasluženim poštovanjem te da se shvati da je znanost važan segment društvenog razvoja, poručuju znanstvenici. Svakoj zemlji treba znanost da bi poticala produktivnost. To je najjednostavniji odgovor. Također, svaka zemlja želi povećati svoju produktivnost radi poboljšanja životnog standarda. Inovacija, kao izravna posljedica znanstveno-istraživačkog rada, jedan je od stupova kojima se mjeri konkurentna sposobnost. Visoko razvijene države svoju produktivnost najviše baziraju na inovacijama.
'Štancanje' doktora
Prije rata su u Bosni i Hercegovini bile tvrtke koje su ulagale u istraživanja i rezultate tih istraživanja su znale ekonomski eksploatirati, tvrde znanstvenici.
Prema njihovoj tvrdnji, problem je i veliki broj fakulteta, posebice privatnih. - Ako netko želi otvoriti bilo kakvo sveučilište, dobije dozvolu na županijskoj razini i onda 'štanca' kadrove. Ti kadrovi dobiju doktorat i ako nema pravog kriterija za zapošljavanje, tj. ako taj netko ima vezu prilikom zapošljavanja, onda će on ubuduće obrazovati kadrove. I imat ćemo negativnu selekciju kadrova kroz 'štancanje' doktora i slično, upozoravaju znanstvenici.
