Bankarsko kreditiranje u Bosni i Hercegovini bilježi značajno usporavanje pod utjecajam koronakrize, a zabrinjavajući je pad kreditiranja gospodarstva, izvještava Indikator.ba.
Ukupni krediti komercijalnih banaka u BiH u listopadu iznosili su 20,40 milijardi KM i za 120 milijuna KM ili 0,6 posto su manji nego istom razdoblju prethodne godine.
I dok je kreditiranje stanovništva u trendu blagog oporavka, negativni trend bilježi se kod pozajmljivanja novca gospodarstvu.
Ukupni krediti dati stanovništvu iznosili su u listopadu ove godine 9,94 milijarde KM i za 36 milijuna KM ili 0,3 posto su veći nego u ožujku ove godine. U odnosu na listopad 2019. godine veći su za 0,25 posto.
Istovremeno, trend kreditiranja gospodarstva je opadajući. U listopadu su ukupni krediti nefinancijskim privatnim poduzećima iznosili 8,62 milijardi KM i odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su bili 8,95 milijardi, bilježe pad od 3,7 posto.
U odnosu na ožujak ove godine krediti poduzećima manji su za oko 120 milijuna KM ili za oko 2,5 posto.
U svom biltenu za drugo tromjesečje ove godine, Centralna banka BiH, navodi da su se zatvaranje određenih gospodarskih djelatnosti tijekom izvanrednog i stanja prirodne nesreće, smanjenje osobne i investicijske potrošnje i smanjenje javnih prihoda, uz smanjenje tražnje za našim izvozom, krajnje negativno odrazili na kreditni rast.
- Na pad kreditnog rasta u odnosu na prethodno tromjesečje (Q2 2020 / Q1 2020) koji je najuočljiviji kod sektora nefinancijskih poduzeća je utjecala i opreznija kreditna politika banaka usljed rasta rizika poslovanja, ali i faktori na strani tražnje za kreditima, a utjecaj na kreditnu politiku banaka su imali i moratoriji, kao i relativno visoku razinu loših kredita. Pored toga, smanjenje broja zaposlenih zbog otpuštanja radnika te smanjenje plaća u pojedinim djelatnostima i privremena obustava rada u nekim sektorima je sve zajedno doprinijelo rastu neizvjesnosti i rizika, s posljedicama na kreditnu aktivnost, navodi Centralna banka BiH.
Treba imati u vidu da povoljni kreditno-garantni programi koji su pokrenule entitetske vlade nisu do sada imali značajnijeg utjecaja na kreditiranje gospodarstvu, a time i kreditni rast, budući da su se tek počeli ozbiljnije koristiti u prosincu ove godine.
