Radi preciznosti određivanja stupnja uhranjenosti, osmišljena je tablica indeksa tjelesne mase po kojoj se možemo vrlo brzo orijentirati i zaključiti koliko masnoća imamo u tijelu.
Dovoljno je znati težinu i visinu i lako ćemo se zaključiti u kojem se dijelu tablice nalazimo, piše Ordinacija.hr.
KAKO IZRAČUNATI INDEKS TJELESNE MASE?
Formula određivanja ove vrijednosti – težinu u kilogramima podijelimo s visinom u metrima (na primjer, osoba ima 70 kg, a visoka je 1,84 m, kako bismo odredili indeks tjelesne mase, podijelimo vrijednost 70 s kvadratom visine (1.84 x 1.84), dobivamo vrijednost 20.67). Pretila je svaka osoba koja ima BMI preko 30, a pretjerano uhranjena je svaka osoba koja ima BMI preko 24,9; normalno je uhranjen svako tko ima BMI između 18.5 i 24.9, a vrijednost BMI ispod 18.5 je također patološka i govori nam da se radi o pothranjenosti.
ZAŠTO BMI NIJE DOBAR POKAZATELJ ZDRAVLJA?
"Formula BMI potječe iz 1832. godine a razvio Belgijski matematičar Lambert Adolphe Jacques Quetelet,a nije ju namijenio u medicinske svrhe", pojašnjava dr. Sylvia Gonsahn-Bollie, autorica knjiga o prehrani i mršavljenju.
Quetelet je došao do ove formule za izračun visine-težine kako bi shvatio koja je prosječna veličina tijela muškarca u Europi. Tako je jasno da je BMI kreiran za procjenu populacije, ne jednog posebnog čovjeka. Drugim riječima radi se o tablici koja će pokazati koliko je jedna grupa ljudi ima kilograma, ne koliko bi jedna osoba trebala težiti, pojasnila je. Ipak, 1985 je Nacionalni institut za zdravlje počeo koristiti BMI za procjenu zdravlja pojedinca.
Dok se čini da je on odličan alat za procjenu zdravlja, danas CDC pojašnjava kako se njime ne može procijeniti masnoće na tijelu ili zdravlje pojedinca.
VEZA IZMEĐU BMI I ZDRAVLJA JE KOMPLICIRANA
Postoje studije koje žele opovrgnuti kako pretilost ili debljina znače da osoba nije zdrava. Analizirajući podatke od strane 40 000 ispitanika, znanstvenici iz Amerike su otkrili da oko 50 posto ljudi koji su kvalificirani kao pretili imaju zdravu razinu lipida u krvi i glukoze. To znači da kod njih nisu otkriveni simptomi da se razvijaju bolesti srca ili dijabetes. Isto tako, u studiji je 30 posto osoba koje su imali nenormalnu tjelesnu masu pokazalo na nalazima da imaju nezdrave razine markera.
U međuvremenu su znanstvenici 2016. godine otkrili u studiji kako visok BMI ne znači da osoba ima veći rizik da će doživjeti srčani infarkt. Prateći ispitanike, njih 4 046, i to blizance kroz 12 godina, primijetili su da je došlo do 203 srčana udara i 550 smrtnih ishoda kod blizanaca koji su imali viši BMI, a 209 slučajeva infarkta i 633 smrtnih ishoda kod onih koji su bili mršavi.
“Što većina studija pokazuje je da osobe koje su pretile ili imaju višak kilograma žive jednako dugo kao i osobe koje imaju "normalnu" tjelesnu masu.", stoji u studiji. Ustvari, "normalan" BMI može kreirati lažnu sliku o zdravlju i potaknuti da se ostali rizični markeri minimiziraju ili ignoriraju. Ukratko, ne postoji znanstvena mjera koja pokazuje da će vas višak masnoće ubiti ili da su deblji ljudi jednostavno manje zdravi.
