Potvrda posebnog američkog izaslanika za zapadni Balkan Gabriela Escobara kako će se sljedećeg tjedna u Washingtonu održati hrvatsko-američki strateški dijalog najava je najvećeg zaokreta svjetske sile prema ovome dijelu Europe, a upućeni tvrde kako se Republika Hrvatska ponovno pozicionira kao ključni partner na jugoistoku Europe, piše Večernji list BiH.
To se događa u vrijeme kada je došlo do ponovnog polariziranja odnosa zbog ukrajinske krize i ruske agresije koja je zapravo pokazala tko su "igrači" Zapada, odnosno zapadnog, demokratskoga svijeta, ali i kako bi se spriječilo bilo kakvo destabiliziranje ove regije, a napose Bosne i Hercegovine.
Sljedeći tjedan
Taj hrvatsko-američki strateški dijalog se, kako se doznaje, treba održati od 14. do 18. ožujka u Washingtonu. Iako su ti odnosi varirali zbog vojne intervencije NATO-a, Srbija se najmanje desetljeće pokušavala instalirati ključnom adresom na području jugoistoka Europe. Što zbog veličine te države, ali i njezina pokušaja postavljanja neutralnim "igračem" koji je vješto balansirao između Istoka i Zapada. No, sve su maske pale nakon početka agresije na Ukrajinu. Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, nekoliko vrlo važnih poruka šalje se održavanjem hrvatsko-američkog strateškog dijaloga. To je ponajprije ocjena da Republika Hrvatska i Sjedinjene Američke Države pokreću strateški dijalog koji sam po sebi svjedoči o podizanju partnerskih odnosa na najvišu razinu. Takvu poziciju zapravo nema niti jedna država u ovome dijelu Europe. To je potvrdio i izaslanik Escobar tvrdeći kako je "Hrvatska spremna na ovaj iskorak kao vrlo važan partner u odnosu prema regiji zapadnog Balkana, ali i šire". Valja reći kako strateški dijalog pokriva široko područje odnosa Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, od obrane, politike, energije, obrazovanja, do trgovine i ulaganja. To govori o jasnoj namjeri obje strane da se podigne ukupna razina bilateralnih odnosa. Posebno važan dio hrvatsko-američkog strateškog dijaloga bit će posvećen, doznaje se, i regiji jugoistoka Europe gdje su apsolutno identični interesi za daljnjom euroatlantskom integracijom. "To će biti jedna od važnijih tema dijaloga", rekao je Večernjak neimenovani diplomatski izvor. Hrvatska i SAD imaju dugo partnerstvo u stabilizaciji i napretku regije zapadnog Balkana, a dijalog će zasigurno doprinijeti još većoj usklađenosti diplomatskih napora, uvjereni su sudionici ovoga okupljanja. Nakon ovoga strateškog dijaloga Hrvatska će ući u odabrani krug zemalja s kojima SAD održava najbliskije i najambicioznije savezničke odnose, tumači se. O tome skupu razgovarali su na marginama NATO konferencije posvećene krizi u Ukrajini i američki državni tajnik Antony Blinken te hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman. Tom su se prigodom dotaknuli i potrebe za izmjenom izbornoga zakonodavstva u BiH budući da bi eventualno eskaliranje ove krize s bošnjačkim preglasavanjem Hrvata te potezi srpske strane mogli dovesti do opasnog kumulativnog učinka i opasnog destabiliziranja BiH. "Kompromis koji osigurava jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda vitalno je važan za budućnost BiH. Upozorio sam na ozbiljno stanje u BiH, jako je važno ohrabriti ključne političke procese u zemlji, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. Moramo stalno raditi kako bismo spriječili domino učinak u našem susjedstvu", napisao je hrvatski šef diplomacije.
Stop majorizaciji
On je u izjavi za Večernjak upozorio kako Hrvatska "ne može dopustiti majorizaciju hrvatskog naroda u BiH". "Zato je potrebno nastaviti voditi razgovore o izbornoj reformi dok se ne postigne dogovor, a ne da se ostavi prostor za nove nesporazume", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman upravo nakon kratkog susreta koji je imao s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom. Hrvatski šef diplomacije je naveo kako je iznimno važno provesti izborne reforme kako bi se popravili odnosi Bošnjaka i Hrvata koji predstavljaju kralježnicu stabilnosti BiH. "Upozorio sam ga na situaciju u BiH. Hrvatskoj je BiH važna zbog najduže granice, činjenice da je potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma te Hrvata koji su tamo autohtoni starosjedilački narod koji je najmanje brojan. Oni su zbog te činjenice najranjiviji. Upozorio sam ga na činjenicu da BiH može postati stabilna i funkcionalna, što sada nije, ako se izmijeni Izborni zakon i provedu ograničene izmjene Ustava BiH", rekao je Grlić Radman.
