Kako su to nedavno i najavili predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, najviša tijela izvršne vlasti dviju zemalja održat će sutra, 20. lipnja, zajedničku sjednicu u Zagrebu, piše Večernji list BiH.
Ekonomija, infrastruktura...
Prema protokolu događaja, prvo će Krišto i Plenković imati kraći susret tête-à-tête, a potom će se sastati i dva izaslanstva, nakon čega slijedi odlazak u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, koja će biti i mjesto održavanja zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH. To bi u svakom slučaju trebao biti pokretač kvalitetnije i sadržajnije suradnje Hrvatske i BiH. Dnevni red zajedničke sjednice nije objavljen, ali već se zna kako se neće moći izbjeći neka osjetljiva pitanja, ali i potencijalni zajednički projekti od interesa za obje zemlje. Hrvatska može mnogo pomoći BiH na europskom putu. Iskustva, tehnička i pravna pomoć, uz postojeće političko lobiranje, trebali bi se konkretizirati u Zagrebu. Brojne su i ekonomske teme o kojima treba razgovarati. Infrastrukturni projekti su od značaja i za Hrvatsku i za BiH, počevši od cestogradnje, uključujući Jadransko-jonsku autocestu, preko željezničkog povezivanja do izgradnje Južne interkonekcije, potpuno novog plinovoda koji bi BiH upravo preko Hrvatske osigurao alternativnu opskrbu ovim energentom. Teško je zaobići i ekološka pitanja te regionalnu suradnju, a priželjkuje se i potpisivanje konkretnih sporazuma o kojima bi javnost trebala biti informirana na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka. Hrvatska je postala dijelom schengenskog prostora, što utječe i na granicu s BiH. Tu su se pojavili određeni problemi za gospodarstvenike iz BiH, koji se već na dobrobit gospodarstva i rješavaju. Zajednički problem je i migrantska kriza, što je opet tijesno povezano s kontrolom međudržavne granice. Hrvatska i BiH dobile su vruć krumpir od Europe i moraju surađivati kako bi ga što uspješnije riješile. Dakako, nezaobilazno pitanje za Hrvatsku je pozicija hrvatskog naroda u BiH, a samim tim i najavljena izborna i ustavna reforma, kako bi se osiguralo legitimno nacionalno predstavljanje. Pripreme za zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeće ministara BiH traju dugo i o njima su premijeri Plenković i Krišto, ali i drugi dužnosnici razgovarali proteklih mjeseci više puta. Iako su pripreme za sjednicu intenzivirane odmah nakon uspostave novog Vijeća ministara BiH, načelni dogovor o njezinu održavanju postoji od ranije. Uostalom, ovaj format suradnje dviju država već je ranije utvrđen. Ovo će biti treća po redu. Prva zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH održanu je u Splitu 2010. godine, a od druge je prošlo šest godina. Održana je 7. srpnja 2017. godine u Sarajevu, kada su izaslanstva, odnosno vlade, predvodili još uvijek aktualni premijer Hrvatske Andrej Plenković i tadašnji predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. U tada usvojenim zaključcima Vlada RH pružila je snažnu potporu aspiracijama Bosne i Hercegovine i njezinu približavanju euroatlantskim integracijama. U tom smislu, uz snažnu političku podršku, Vlada Republike Hrvatske najavila je tada da će nastaviti pružati tehničku pomoć prenošenjem vlastitih iskustava i ekspertize u ovim procesima. Također, usuglašen je nastavak suradnje na svim pitanjima razmotrenima na sjednici, a osobito na pitanjima prekogranične suradnje, uključujući prometno povezivanje, zaštitu okoliša, sigurnost i gospodarstvo. Usuglašeno je da se dodatno razmotre projekti važni za unaprjeđenje gospodarske suradnje i daljnje infrastrukturne povezanosti Hrvatske i BiH. Istaknuto je u zaključcima i kako je za obje zemlje vrlo važno da se dodatno unaprijedi trgovinska suradnja između Hrvatske i BiH. Na toj sjednici konstatirano je kako je pitanje postojanja reciprociteta u stjecanju prava vlasništva nad nekretninama.
Pitanje izborne reforme
Treba kazati kako je na drugoj zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH u Sarajevu potpisano i pet međudržavnih dokumenata. Riječ je o ugovoru o europskom partnerstvu, sporazumu o suradnji u području turizma, ugovoru o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, protokolu o suradnji u traženju nestalih osoba te memorandumu o suradnji u području mladih između Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH i Ministarstva civilnih poslova BiH. Što je i koliko od dogovorenog realizirano, drugo je pitanje jer je BiH ubrzo nakon ove sjednice zapala u duboku političku i institucionalnu krizu, zbog koje institucije BiH gotovo da i nisu funkcionirale. Ovaj put vlada pozitivnije ozračje u samoj BiH, ali i na bilateralnoj razini pa su i očekivanja od zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH znatno veća. Pokazuju to i izjave koje su, najavljujući sjednicu, dali Plenković i Krišto. - Umjesto gradnje fizičkih prepreka koje bi nužno utjecale na dinamiku odnosa između naših ljudi i naših naroda, želimo unaprijediti suradnju između policija u sprečavanju nezakonitih migracija i tako poslati poruku otvorenosti i suradnje - jedna je od poruka koju je BiH uputio premijer Plenković. Za Hrvate u BiH, pak, važno je da se jača međudržavna suradnja s Hrvatskom te da se uz pomoć SAD-a i EU, čija je Hrvatska članica, konačno riješi pitanje izborne reforme. Hrvatska je i do sada snažno podržavala unutarnji dogovor o tom pitanju.
