S nepovjerenjem su proizvođači u Hercegovini, povrtlari i ostali, slušali prijedloge za organiziranu proizvodnju krastavaca kornišona. Na predavanjima gdje su im nuđeni povoljni uvjeti, siguran otkup koji nemaju za tradicionalne kulture, djelovali su potpuno inertno.
Obiteljski posao
Relativno rijetki upustili su se u taj projekt. Je li skepticizam bio opravdan, pitali smo agronoma Ivicu Borovca, komercijalista tvrtke Adria histhil iz Gabele, Čapljina, koja je proljetos proizvođačima u Bosni isporučila milijun sadnica kornišona:
- Cijenim da kornišon nije kultura koja bi bila zanimljiva Hercegovini, u prvom redu zbog ekstremnih temperatura, iako ima dosta vode. To je kultura koja na dnevnoj bazi traži puno brige, a samo se prva klasa dobro plaća. U odnosu na Hercegovinu, Bosna je svježija, ima kraći sunčani interval, svježije su noći, ima jutarnje rose, tako da s tog aspekta tamo kornišon bolje uspijeva, brže raste, manje je bolesti, odnosno manje je problema u proizvodnji. Sami berači u Bosni beru na satnicu ili dnevnice koje su dosta niže nego u Hercegovini. Više je to obiteljski posao gdje čovjek i žena s djecom koji nemaju zaposlenje ili neki privatni biznis, odluče se za nekoliko plastenika i fokusirani su samo na to, onda tu može biti nešto, govori za Večernji list BiH agronom Ivica Borovac.
Klimatski uvjeti
Hoću reći, troškovi i zarada ostaju u obitelji, tako se može prosperirati. Imati vanjske berače, ili ljude koji će pripremati tlo, orati ga i ostalo, previše bi se novca na to potrošilo da bi proizvodnja bila rentabilna, tako da se Hercegovci u dobrim saznanjima kako to funkcionira, nisu masovnije odlučili na tu proizvodnju.
Mislim da su postupili racionalno, prema mojim saznanjima u protivnom bi samo sebi probleme napravili, kaže Borovac i dodaje da krastavci kornišoni nisu za hercegovačko podneblje najpodesnija kultura, kako zbog klimatskih uvjeta, tako i zbog cijene radne snage. Računica je prosta, ako berač dnevno može maksimalno ubrati pedesetak kg po cijeni od 1,7 KM za kg, bar polovina od dobivenog iznosa otpada na dnevnicu. Satnica radnika u poljoprivredi u Hercegovini je 5 do 6 maraka, donosi izjave agronoma Ivice Borovca portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.
