Članovi HAZU-a u BiH, kao najviše hrvatske znanstvene, kulturne i umjetničke ustanove, imaju zadaću zalagati se za prava i slobode hrvatskoga naroda, njegovu afirmaciju i ravnopravnost s drugim konstitutivnim narodima u zajedničkoj nam domovini BiH. Akademici imaju obvezu i odgovornost javno i jasno iskazati svoje mišljenje o političkoj i ukupnoj situaciji u našoj domovini, a osobito kada su ugrožena prava hrvatskoga naroda, navodi se u priopćenju HAZU-a u BiH upućenom međunarodnoj i domaćoj javnosti, kako navode, duboko svjesni povijesnog trenutka te vrlo složene političke situacije u BiH, kao i izrazite nepravde koja se uporno i sustavno nanosi Hrvatima. - Javnosti je poznato da su Hrvati danas obespravljeni, doživjeli su političku degradaciju, preglasavaju se, ponižavaju, uskraćuju im se elementarna civilizacijska demokratska prava, drugi biraju čak i njihova člana Predsjedništva, što je apsurd i nezamislivo u novijoj europskoj povijesti. Jedini mehanizmi kakve-takve zaštite hrvatskoga naroda su Dom naroda i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda. Zagovaranje tzv. građanske BiH je pokušaj legaliziranja očite nepravde i pravo brojnijeg naroda da uspostavi punu dominaciju, Hrvate posve podčini i preglasavanjem im nameće svoju volju te oduzme postojeće mehanizme zaštite. Ako su Hrvati malobrojniji, ne znači da imaju i manja prava. Kako spojiti u jedno tj. kako ostvariti građansko-unitaristički model kad je BiH kao složena državna zajednica sastavljena od tri naroda, tri različita jezika, tri posve različita pogleda na prošlost, sadašnjost i budućnost, tri tradicije, tri različite kulture, tri različite istine o minulom ratu. Postojeće povijesne razlike ne smiju biti prepreka zdravim međunacionalnim odnosima, ravnopravnosti naroda, suradnji, toleranciji, zalaganju za mir, pravdu, za napredak BiH kao i zajednički put prema euroatlantskim integracijama. Druga dva konstitutivna naroda imaju svoj parlament i svoju vladu. Zašto su Hrvati, kao stari europski narod, nedostojni demokratskih standarda, odnosno prava koja imaju Srbi i Bošnjaci u BiH.

Ovo bezakonje, ova nepravda nije više samo političko pitanje nego je i etičko, jer nemoralno je drugoga lišavati prava koja mu pripadaju, naglašavaju iz HAZU-a. - Nepravda je i protiv zlatnog pravila svjetskog etosa: Ne čini drugom, što ne želiš da drugi tebi čini. Koliko je sastanaka održano, koliko vremena izgubljeno, koliko novca potrošeno, a zašto? Hrvati su četrnaest stoljeća u BiH, imaju svoj hrvatski jezik, svoje kulturne, obrazovne ustanove, svoje povijesno i prirodno pravo na BiH te materijalnu i duhovnu baštinu. Kad se odlučivalo o BiH krajem i nakon Drugog svjetskog rata, tada je izričito utvrđeno: "BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska." U Daytonu je potvrđeno da su u BiH ravnopravni konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi. To je bila i jest formula održivosti BiH. Različitosti i oblikovani identiteti se moraju uvažavati jer su povijesni. Konstitutivni narodi moraju biti jednakopravni u pravima i dužnostima. Vrijeme je da se igre oko Izbornog zakona završe i da se okrene pripremama za ulazak u euroatlantske integracije i dogovori usmjere gorućim pitanjima razvoja. U Europi ima zemalja koje vrlo uspješno žive s razlikama – Belgija, Švicarska, Cipar, Ujedinjeno Kraljevstvo...

Nepravda koja se čini Hrvatima, u srcu Europe, i od međunarodnih predstavnika, pretvara Hrvate u podstanare, u beskućnike, bez doma u vlastitom domu. Hrvati se proganjaju, obespravljuju, ponižavaju, lišavaju prava jer su bez utjecaja i u RS-u i u bošnjačkom entitetu koji se zove Federacija. I Hrvati žele parlament i vladu po istoj formuli koju imaju Srbi i Bošnjaci. Zašto se ne provode referendum – kao pravedan, zakonit, demokratski čin - i ne provjeri volja Hrvata. Pozivati se na volju hrvatskoga naroda bez provjere referendumom je površno, neodgovorno i nedemokratsko ponašanje. Metode nametanja, samovolje, diskriminacije su, uvjereni smo, prošlost. U Novu godinu želimo ući u miru, pravdi, jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda, priopćeno je iz HAZU-a BiH. (ri) •

Poslodavac nudi stalni radni odnos i plaću do 2200 eura neto. Uvjet je srednja škola