Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić pokušao je diskreditirati status zastupnica Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava iako mu je jasno kako za to nema nikakve osnove, a najbolji demanti dao je Sud Bosne i Hercegovine prošle godine kada je jasno istaknuo da država ne može ostati bez vodećih ljudi u institucijama, agencijama, službama. - Vijeće ministara BiH nije razmatralo legalnost i legitimitet statusa vršitelja dužnosti za zastupanje te, stoga, Ministarstvo kao resorno nadležno ne može potvrditi legalnost i legitimitet trenutačna dva agenta koja rade u Uredu agenta BiH - navedeno je u priopćenju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Sabotaža zastupnica
Ovo Ministarstvo od samoga početka nastoji sabotirati reviziju presude po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika Željka Komšića, koja je ranije donesena protiv države BiH. Potkraj listopada Europski sud za ljudska prava doslovno je proslijedio zahtjev iz Kovačevićeva pisma kojim također pokušava osporiti legitimitet zastupnica koje su već uputile zahtjev za preispitivanje presude koja je donesena uz pristranu ulogu bosanskohercegovačkog suca unutar toga tijela Farisa Vehabovića. Treba reći kako je i visoki međunarodni predstavnik upravo pred Vijećem sigurnosti UN-a problematizirao činjenicu kako je prije više od dvije godine istekao mandat Vehaboviću te da je presuda u slučaju “Kovačević” procurila u javnost prije nego što je i službeno donesena i objavljena. Internu istragu oko toga provodi i Europski sud za ljudska prava. Nasuprot Hurtićevu stavu te pokušaju Kovačevića i ostalih u nizu koji nastoje osigurati da se kojim slučajem ne preispituje njezin sadržaj, treba reći kako je prošle godine Sud Bosne i Hercegovine utabao svojevrsnu praksu u sličnim slučajevima kada je državnim službenicima istekao mandat. Ta se presuda od 23. ožujka 2022. odnosi na tužbu Monike Mijić iz 2019., kada je obnašala dužnost vršiteljice dužnosti zastupnice Vijeća ministara pri ESLJP-om. “Kako tužiteljica nije razriješena od Vijeća ministara i nakon isteka odluke od 22. studenoga 2019. godine, kojom se tužiteljica imenuje za vršiteljicu dužnosti zastupnika/agenta Vijeća ministara BiH na razdoblje od tri mjeseca, počevši od 26. studenoga 2019. godine, te je tužiteljica i po shvaćanju drugostupanjskog vijeća pretrpjela štetu u obliku neisplaćenih plaća...”, stoji u presudi koja je dosuđena u korist zastupnice Mijić. No, ključni dio je u objašnjenju Sudskog vijeća da je razrješenje dužnosti v. d. zastupnika u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara te da zastupnici obnašaju tu dužnost dok se ne imenuju novi. “U konkretnom slučaju, s obzirom na to da nije okončana natječajna procedura prilikom postupka imenovanja voditelja i zamjenika voditelja, iz navedenih odredbi Zakona o upravi proizilazi da institucija ne može ostati bez voditelja zbog isteka mandata bez obzira na to je li u pitanju redoviti mandat ili onaj vršitelja dužnosti.
Spriječena šteta
Naime, kako vršitelj dužnosti ima sva prava, obveze i ovlasti voditelja, jasna je namjera Vijeća ministara da vršitelj dužnosti voditelja nastavlja s radom do okončanja zakonom propisane procedure imenovanja voditeljice institucije kako bi se spriječila nenadoknadiva šteta jer je riječ o poslovima i zadacima preuzetim pred Međunarodnim sudom za ljudska prava”, navelo je Sudsko vijeće. Problematiziranje statusa zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava očito je jedino povezano s paničnim pokušajima sprječavanja revizije presude “Kovačević”.
