Stanovnici Sarajeva, Tuzle i Zenice u razdoblju zime žive u najzagađenijim gradovima u Europi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu. Stanovnici ovih gradova već godinama osjećaju posljedice zagađenja zraka. Prema podacima ove organizacije Ujedinjenih naroda, trećina smrti prouzročenih moždanim udarom, rakom pluća i srčanim bolestima posljedica je zagađenja zraka. Nimalo optimistično za stanovnike jednih od najvećih bh. gradova.
Kobne posljedice
Tijekom sezone grijanja Klinika za plućne bolesti UKC-a Tuzla ima dvostruko više hospitaliziranih pacijenata nego u mjesecima koji prethode sezoni grijanja. Najviše ih je s područja Tuzle, Lukavca i Živinica, inače najzagađenijih sredina u Tuzlanskoj županiji. Zagađenje okoliša cjelogodišnji je problem koji se u BiH sezonski razmatra u zimskim mjesecima jer tada se bilježi enormno povećanje štetnih čestica u zraku. Broj oboljelih od plućnih bolesti raste, jer bilježe i veći broj pregledanih pacijenata. U listopadu je hospitalizirano 75 pacijenata, a u studenome više od 140. - Tijekom jeseni i zime imamo porast respiratornih oboljenja. Imamo oko 5300 prijama u bolnicu godišnje. U odnosu na 2018. to je oko 150 pacijenata više. U listopadu, studenome i prosincu imamo dvostruko više pacijenata u odnosu na ranije mjesece - kazao je za Faktor početkom ove godine dr. Suvad Dedić, specijalist pulmolog, načelnik Klinike za plućne bolesti. Pet najčešćih bolesti su upala gornjih dišnih puteva, astma, kronična opstruktivna plućna bolest (HOPB), alergijske bolesti i karcinom.
- Najugroženija su djeca do šest godina starosti, zatim pacijenti stariji od 60 godina, kronični plućni i kardiovaskularni bolesnici. Sitne čestice, kojih sada ima jako puno u zraku, uzrokuju moždane udare i srčana oboljenja. Veoma je opasno i zagađenje unutarnjeg okoliša, dakle prostorija. U kućanstvima treba zabraniti pušenje te korištenje loših fosilnih goriva - kazao je dr. Dedić. Veoma zabrinjavajući su podaci Klinike za plućne bolesti o oboljelima od karcinoma. U 2014. zabilježeno je 216 novooboljelih, a prošle godine taj broj premašio je 280. Ne zaostaje ni Zenica, gdje glavni problem predstavlja industrija, automobili i nesavjesni građani koji lože sve i svašta. Uglavnom smeće i ugljen, a ugljen je gorivo 19. stoljeća - upozoravaju stručnjaci i dodaju kako nam ne prijete ekološka i zdravstvena katastrofa, nego da obje već imamo. Zagađenje zraka u Sarajevu problem je koji je prisutan nekoliko desetljeća. Sarajevo ga je imalo i ‘70-ih godina prošlog stoljeća. Mnogi smatraju da su glavni problem kućna ložišta i promet. Međutim, studija, koju su uradili stručnjaci, a koja se tiče zagađenja zraka, ustanovila je koridore provjetravanja koje SŽ mora sačuvati da bi mogao računati na neku održivu budućnost i razvoj.
Hercegovina bez mjerenja
U gradovima poput Mostara, ali i kompletne Hercegovine, mjerenja se i ne vrše, a u Banjoj Luci problem je što službena mjerenja pokazuju bolju kvalitetu zraka, od neslužbenih koja vrše ekoudruge i organizacije, koje tvrde da je zagađenje i u Banjoj Luci i u ostalim gradovima RS slično kao u Sarajevu, Tuzli, Zenici. Odstupanja u neslužbenim i službenim mjerenjima, objašnjavaju u ekološkim udrugama, nastaju zbog toga što u službena mjerenja uopće nisu uračunate tvari koje u današnje vrijeme spadaju u najveće zagađivače zraka, kao što su čvrste čestice i fina prašina. Točno zna što su najveći zagađivači i kako ublažiti stanje, međutim, ni jedna vlast u BiH ne angažira se oko ovog problema.
