Dolaskom toplijeg vremena postoji realna opasnost da se pojačaju ilegalne migracije preko teritorija Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Zapadnobalkanska ruta kojom se migranti prebacuju iz Azije i Afrike prema Europskoj uniji aktivna je već godinama, ali je činjenica da trenutačne brojke nisu zabrinjavajuće.
Pomoć od EU-a
U četirima privremenim prihvatnim centrima u BiH se, prema podacima s početka ovog mjeseca, nalazi 745 migranata, od kojih 154 osobe borave u dvama privremenim prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji, a 487 u dvama centrima na širem području Sarajeva. No, prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH o registriranim migrantima u BiH, jasan je obrazac njihove visoke mobilnosti u BiH.
Migranti se kraće zadržavaju na teritoriju BiH na svom putu do željene destinacije, što uzrokuje veću potražnju u prihvatnim centrima za neprehrambenim artiklima, pomoć u zaštiti, upućivanje na medicinske i psihosocijalne usluge i druge servise koji su dostupni tijekom njihova boravka. Zanimljiv je podatak da u strukturi migranata u prihvatnim centrima dominiraju oni iz Afganistana, a po brojnosti slijede državljani Kube i Maroka. Naravno, ove podatke treba uzeti s rezervom jer uključuju migrante koji se nalaze "izvan sustava", odnosno izvan prihvatnih centara u BiH.
Postoje različite informacije o mogućem priljevu novih ilegalnih migranata u BiH preko Srbije, ali čini se da je BiH trenutačno mnogo spremnija nego što je bila prije nekoliko godina. U Bosni i Hercegovini trenutačno postoje četiri privremena prihvatna centra za migrante, tražitelje azila i izbjeglice s ukupno 4577 kreveta te je njihova popunjenost znatno ispod maksimuma.
Značajnu pomoć BiH očekuje od Europske unije, a tijekom razgovora koje je imao u Bruxellesu ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić s povjerenicom EU-a za unutarnje poslove Ylvom Johansson tema je bila i angažman snaga Frontexa u BiH. Kako je službeno priopćeno, izražen je optimizam u pogledu potpisivanja sporazuma o suradnji i s ovom EU agencijom. O tome se već dulje govori, ali zbog unutarnjih nesuglasica u BiH suradnja još nije operacionalizirana. To bi svakako bila velika pomoć BiH u boljem nadzoru državne granice.
Inzistiranje na readmisiji
Iz međunarodnih organizacija ističu kako se migracije sve više moraju promatrati kao fenomen kojim se treba upravljati, a ne kao hitnu situaciju koju treba izbjeći. Regija zapadnog Balkana bilježi stabilne i redovite migracijske tokove od 2015. godine i potrebu prelaska na strukturiranije upravljanje tim tokovima u cilju pronalaženja održivih rješenja. Međunarodna organizacija za migracije (IOM), u suradnji s relevantnim državnim institucijama i agencijama, radi na pronalaženju srednjoročnih i dugoročnih rješenja i mehanizama za podršku migrantima poboljšanjem pristupa pravima i humanitarnoj privremenoj zaštiti, spajanju obitelji i drugim oblicima rješavanja statusa u okviru postojećih zakonskih okvira.
Ovo će biti dopunjeno kreiranjem programa za povećanje društvene uključenosti ljudi u pokretu, osobito onih koji su najranjiviji, i gdje je to zakonski moguće, usklađivanjem njihovih vještina s potrebama lokalnog tržišta rada. Readmisija i povratak, uključujući sporazume o readmisiji i/ili operativne okvire za standardizaciju i olakšavanje procedura i omogućavanje povratka, značajni su u novom cijelom spektru IOM-a o povratku i readmisiji. Suradnja i inkluzivni dijalog sa zemljama podrijetla, uz podršku Europske unije, poručuju iz IOM-a, ostaju u fokusu njihova rada u Bosni i Hercegovini.
Što se same države tiče, ona će svakako i u budućnosti morati inzistirati na readmisiji, odnosno povratku ilegalnih migranata u zemlje podrijetla. Potpisivanje bilateralnih sporazuma o tomu ide sporo i za sada se najdalje odmaklo u provedbi sporazuma s Pakistanom. •
