Nakon što je nedavno u svom izvješću Ured za reviziju rada institucija Federacije BiH kritizirao neučinkovitost stečajnog postupka, u kojem stečajni postupak nad nekom tvrtkom zna potrajati i više od 20 godina, razgovor s Vladom FBiH o donošenju novog Zakona o stečaju traži i Udruga poslodavaca FBiH, piše Večernji list BiH.
Poslodavci traže da se pooštre kriteriji za izbor stečajnih upravitelja koji moraju položiti ispit za stečajnog upravitelja i stalno raditi na edukaciji i osobnom usavršavanju. Također traže da se novim Zakonom o stečaju uvodi stupanj kontrole rada stečajnog upravitelja od stečajnog suca. Mora se uvesti princip limitiranog broja stečajnih predmeta koje može voditi jedan stečajni upravitelj, i to samo na dva predmeta što je, kako objašnjavaju, “realno s obzirom na njihove mogućnosti, broj stečajnih predmeta koji se vode u Federaciji i broj stečajnih upravitelja koji su ovlašteni i nalaze se na listi. Određeno je i obvezno osiguranje stečajnih upravitelja za sve rizike koji se odnose na njihovo profesionalno djelovanje. Definirana je odgovornost za naknadu štete stečajnom upravniku te propisane sankcije u slučaju neizvršavanja obveza utvrđenih zakonom. Postojećim zakonom, na što su u svom izvješću vlastima u FBiH skrenuli pozornost i revizori, uopće nije propisano trajanje stečajnog postupka nad propalim gospodarskim društvom niti je propisan način nad kojim se osigurava žurnost u tom postupku. Po sadašnjem zakonskom principu, nema limita u predmetima koje može voditi jedan stečajni upravitelj pa je, prema nalazima revizije, sadašnje stanje da jedan upravitelj vodi i 10-ak stečajnih postupaka. Poslodavci također traže da se uvedu jasni kriteriji i obveze za predstečajni postupaka, čime bi bilo omogućeno nelikvidnom gospodarskom društvu da zaključi nagodbu s povjeriteljima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obveza.
“Time bi se izbjegao stečaj gospodarskog društva i ono bi nastavilo poslovnu djelatnost, a povjeritelji bi bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta. Novim zakonom skraćeni su rokovi za poduzimanje pojedinih radnji u postupku i određene sankcije za stečajnog upravitelja i druge sudionike u postupku ako kasne u provođenju potrebnih radnji, jer je u praksi kao slabost stečajnog postupka uočena njegova duljina trajanja koja s jedne strane povećava troškove stečajnog postupka, a s druge stanje odugovlači namirenje povjeritelja”, stoji u prijedlogu poslodavaca. Dosadašnji rad stečajnih upravitelja odvijao se prema zakonu koji je donesen prije više od 17 godina, a većina propalih tvrtki nikada nije stala na noge ili se stečajni postupak i dalje nad njima provodi. Jedan od glavnih razloga za donošenje novog zakona je nepravodobnost pokretanja postupaka, što se događa najviše zbog neodgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje stečajnog dužnika, kao i nedostatka sredstava kod stečajnog dužnika, a i povjeritelja za uplatu predujma za otvaranje stečajnog postupka. Također, ne postoji tijelo koje bi nadziralo primjenu odredbe koja se tiče pravodobnog pokretanja postupka i koje bi izricalo sankcije stečajnom dužniku, odnosno tijelu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika uslijed nepravodobnog pokretanja postupka. To dovodi do nedovoljne stečajne mase i niskog stupnja namirenja povjeritelja. Konstatirano je i da su troškovi provođenja stečajnog postupka visoki u odnosu na vrijednost stečajne mase i da on predugo traje. Po novom zakonu, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ide u roku od 30 dana od nastupanja platežne nesposobnosti.•
