S padom broja stanovništva, dugogodišnjim negativnim prirodnim prirastom došlo je do pada broja učenika u osnovnim i srednjim školama, a time i studenata na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH. Ipak, zanimljivo je spomenuti da je u proteklom petogodišnjem razdoblju vidljivo kako je pad broja studenata u odnosu na studentice značajno veći. Prema podacima objavljenim u publikaciji “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvaća podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane po spolu, a koju svake godine izrađuje Agencija za statistiku BiH, u pet godina broj muškaraca koji upisuju fakultete smanjio se za 8059, dok je broj žena manji za 6553.
Više od pola
Prema podacima objavljenim u spomenutoj publikaciji Agencije za statistiku BiH 2018./2019. godine, u visokoškolske ustanove upisano je 58.847 žena i 41.913 muškaraca. Godinu poslije taj omjer bio je 55.777 žena prema 38.920 muškaraca. Isti podaci pokazuju kako je 2020./2021. godine u visokoškolske ustanove upisano 55.070 žena i 37.673 muškaraca, a 2021./2022. godine 53.911 žena i 35.704 muškarca. Posljednja godina čiji su podaci uvršteni u spomenutu publikaciju Agencije za statistiku BiH je školska 2022./2023., kada su na visokoškolske ustanove u BiH upisane ukupno 52.294 žene i 33.854 muškarca.
Navedeni podaci odnose se na upisane studente na svim razinama visokog obrazovanja, uključujući i apsolvente. Kako se navodi u spomenutoj publikaciji, u Bosni i Hercegovini postoji rodna segregacija u visokom obrazovanju, gdje gotovo polovina žena studira u poljima obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite te humanističkih znanosti, za razliku od četvrtine muškaraca uključenih u visokoškolsko obrazovanje.
Situacija je slična i u zemljama Europske unije, gdje u prosjeku 43% žena i 21% muškaraca studira u navedenim poljima. Nadalje, tijekom 2022. godine školovanje na visokoškolskim ustanovama završilo je 10.066 žena i 6531 muškarac. Više od polovine žena je diplomiralo, magistriralo i doktoriralo u oblastima zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja i društvenih znanosti, a to su ujedno i područja obrazovanja u kojima su žene brojnije od muškaraca.
Za što se odlučuju muškarci
Veći broj muškaraca svoje je visokoškolsko obrazovanje završio u oblastima informacijskih i komunikacijskih tehnologija, inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva te području usluga. Zanimljivo je spomenuti kako, unatoč padu broja studenata, raste broj onih koji se odlučuju biti magistri znanosti i specijalisti ili doktori znanosti, barem kada je riječ o ženama. Prema podacima objavljenim u publikaciji “Žene i muškarci u BiH” 2018. godine, zvanje magistra znanosti i specijalista stekle su 2052 žene i 1284 muškarca, dok je 2022. godine tu istu titulu stekla 2081 žena i 1221 muškarac. Isti podaci pokazuju kako je 2018. godine zvanje doktora znanosti steklo 87 žena i 106 muškaraca, dok je 2022. godine taj omjer bio 91 žena i 104 muškarca.
Najmanje je osoba zvanje magistra znanosti i specijalista tijekom promatranog petogodišnjeg razdoblja steklo 2020. godine - 2040 žena i 1118 muškaraca.
