Anticiklona "Zeus" stiže iz Afrike u BiH, a idućih dana uživat ćemo na nestvarnih 20 stupnjeva, kolika bi temperatura mogla biti u Hercegovini, dok će u Bosni biti koji stupanj "hladnije". Dok će ljubiteljima toplog vremena ovo odgovarati, oni koji ulaze u dublje analize svega ovog svjesni su da ovakve temperature nisu uobičajene, piše Večernji list BiH.
A da zimu još ne treba otpisivati, upozorio je i profesor Zoran Zadro. Kazao je i da će ovakvo vrijeme stvoriti idealne uvjete za otrovni smog u urbanim sredinama, osobito u dijelovima Bosne. - Ni slučajno nemojte pomisliti da stiže rano proljeće jer prognoze, barem za sada, ukazuju na moguću jaču promjenu vremena između 6. i 29. veljače, što bi mogao biti svojevrsni vremenski šok s obzirom na to kakve ćemo temperature mjeriti idući tjedan - istaknuo je Zadro. Iako ime anticiklone "Zeus" zvuči bombastično, Zadro umiruje javnost. - Nije riječ o nečemu što i prije nismo imali jer tijekom prošlosti u ovo je doba godine znalo biti sličnih vremenskih situacija koje su sa sobom donosile neobična zatopljenja. Dakle, nije normalno, ali nije ni nešto što već nismo imali - naglašava. Posebno se strahuje od kasnije zime, što bi značilo još jednu uništenu poljoprivrednu godinu. - Naravno, ovo bi moglo potaknuti vegetaciju da malo ranije krene. Znajući prirodu, koja uvijek teži uspostaviti ravnotežu, realno je očekivati odgovor na neobičnu toplinu - naglašava Zadro.
Osjetljivost biljki
A da ovakve vremenske anomalije mogu itekako loše utjecati na proizvodnju hrane, kazao je svojedobno istaknuti stručnjak Goran Fruk. - Priroda se pobrinula da i biljke i životinje budu prilagođene pojedinim područjima, pa tako i kod nas. Kulture koje mi uzgajamo nisu naviknute na ove temperature. Ovisi o vrsti - nekima treba više, nekima manje niskih temperatura da bi se procesi u biljci dogodili onako kako treba. Najčešće se između 5 i 7 °C smatra prag aktivnih temperatura. Nama je za naše kulture, posebice voćke, bitno da su temperature ispod 5 °C određeni broj dana. Na ove promjene su najosjetljivije zeljaste biljke, no tu ulogu ima i sama fiziologija. Marelici i kruški dovoljno je oko 400 sati niskih temperatura da bi mogle krenuti u proljeće. One to mogu vrlo brzo skupiti i tijekom 12 mjeseci ako je dovoljno niska temperatura. U ovakvo vrijeme, kada imamo 15, 16 stupnjeva, one se lagano pokreću, to se ne primijeti odmah, to ćemo vidjeti kroz bubrenje pupova. Događa se i fluktuacija vremena, opet će doći niske temperature, gdje će pupovi stradati i doći će do štete. Biljka će preživjeti, ali nastaje šteta jer gubimo rod za ovu godinu - objasnio je. Aktivnosti voćke se događaju već iznad 5 stupnjeva, što bi značilo da smo sada, krajem siječnja, u ozbiljnim problemima. - To nam nikako nije dobro. Ako zahladi, ti listići su mladi i mekani i oni će stradati, a onda voćki treba mnogo više da se pokrene. Ako bude toplo vrijeme, mnogo više joj treba da ona aktivira svoje spavajuće pupove koji su, recimo, rezerva u takvim stresnim situacijama. Na kraju nam se dogodi da uz takvo toplo vrijeme vegetacija može kasniti od mjesec do dva - istaknuo je. Problemi bi se mogli dogoditi i maslinama jer one zahtijevaju niske temperature da bi stvorile cvjetne pupove.
Pojava štetočina
Jasno, tempo promjena u klimi ugrožava sigurnost hrane. Poljoprivreda je iznimno osjetljiva i osim što pada prinos usjeva, korov raste sve brže, a pojavljuju se i štetočine. O svemu tome morat ćemo povesti više računa u budućnosti. Neki izračuni kažu da bi BiH mogla izgubiti i do 20 posto kultura koje poznajemo, zato je potrebno više vremena posvetiti istraživanju i mogućnosti sjetve i sadnje nekih novih kultura koje će moći odoljeti ovakvom vremenu.
