Unatoč percepciji, egzaktni pokazatelji koje je objavio Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) pokazuju kako je BiH u posljednjih 20 i nešto godina ipak zabilježila značajan napredak u tri ključna segmenta indeksa ljudskoga razvoja - životnom standardu, duljini života, kao i pristupu obrazovanju. Sažetak istraživanja je da žitelji BiH u prosjeku žive gotovo godinu dulje u odnosu na 2000., školuju se dulje više od 4 godine, porastao im je i godišnji dohodak, a sve to zemlju svrstava otprilike na sredinu poretka zemalja koje su bile predmet istraživanja. UNDP je napravio listu od 193 države i teritorija koji su bili obuhvaćeni istraživanjem koje je u fokusu imalo indeks ljudskog razvoja (HDI), a koji mjeri prosjek dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije razvoja društva: očekivani životni vijek, obrazovanje i bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika. Prema tom parametru, zemlje su rangirane u nekoliko kategorija, od onih s niskim do onih s vrlo visokim ljudskim razvojem.
Rast vrijednosti
Rezultat pokazuju i kako indeks ljudskog razvoja Bosne i Hercegovine za 2022. godinu iznosi 0,779, što je svrstava na 80. mjesto, odnosno u kategoriju visoko razvijenih zemalja. Između 2000. i 2022. godine vrijednost HDI-ja Bosne i Hercegovine promijenila se s 0,656 na 0,779, što je promjena od 18,8 posto.
Prema najnovijem izvješću o ljudskom razvoju, očekivani životni vijek u Bosni i Hercegovini je 75,4, što je za 0,9 godina više u odnosu na 2000. godinu. U kontekstu dimenzije koja tretira obrazovanje žitelji Bosne i Hercegovine se u prosjeku školuju 10,54 godine ili 4,42 godine više u odnosu na 2000. godinu, dok je za 2 godine poraslo očekivano obrazovanje. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku (GNI - paritet kupovne moći izražen u američkim dolarima) porastao je za oko 122,6 postotaka u odnosu na 2000. godinu i iznosio je 16.571 u 2022. godini. Od zemalja okruženja najbolje rezultate ostvarila je Slovenija, koja je na 22. mjestu, a među vrlo visoko razvijenim zemljama također su Hrvatska (39), Mađarska (47), Crna Gora (50), Rumunjska (53) i Srbija (65). Kategoriju niže među visoko razvijenim zemljama su Bugarska (70), Albanija (74) i Sjeverna Makedonija (83).
Kao zemlja s najvišim indeksom ljudskog razvoja na vrhu liste je Švicarska, a slijede je Norveška, Island i Hong Kong, dok Danska i Švedska dijele peto mjesto. UNDP se u svojem izvješću osvrnuo i na globalna kretanja indeksa ljudskog razvoja. Projekcije su kako HDI doseže rekordnu vrijednost 2023. nakon velikog pada 2020. i 2021., međutim, ovaj napredak je vrlo nejednak. UNDP upozorava kako bogate zemlje imaju rekordno visoku razinu ljudskog razvoja, dok polovina najsiromašnijih zemalja ostaje ispod razine razvoja na kojoj su bile prije početka krize.
Achim Steiner, administrator UNDP-ja naglasio je kako je očito da je sve veći jaz koji se stvara kada je u pitanju ljudski razvoj, a koji se otkriva u ovom izvješću, pokazuje da se smjer dvodesetljetnog trenda konstantnog smanjivanja nejednakosti između bogatih i siromašnih zemalja sada preokrenuo.
- Unatoč našim globalnim društvima koja su duboko međusobno povezana, ne postižemo uspjeh. Moramo iskoristiti našu međusobnu ovisnost, kao i sposobnost da se bavimo zajedničkim i egzistencijalnim izazovima te da se tako pobrinemo da se ono čemu ljudi teže i ostvaruje - rekao je Steiner. Ova blokada, dodaje, ima značajan, nepovoljan utjecaj na ljude.
Nova javna dobra
Postavlja se pitanje kako odgovoriti na sve navedene izazove te kako poboljšati ekonomski standard brojnih područja u svijetu, smanjujući jaz između bogatih i siromašnih, a rješenje bi, iščitava se iz izvješća, trebalo slijediti ideju suradnje u cilju osiguranja zajedničke budućnosti čovječanstva. U izvješću se navodi kako deglobalizacija u današnjem svijetu nije ni izvodiva, ni realna, kao i da ekonomska međuovisnost ostaje na visokoj razini. Ističe se da ni jedna od regija nije ni izbliza samodovoljna jer svi ovise o uvozu iz drugih regija, koje dosežu 25 posto ili više kada je u pitanju barem jedna značajna vrsta roba ili usluga. - U svijetu koji je obilježen sve većom polarizacijom i podjelama odbijanje da ulažemo jedni u druge predstavlja ozbiljnu prijetnju za našu dobrobit i sigurnost. Protekcionističkim pristupom ne može se odgovoriti na složene i međusobno povezane izazove s kojima se suočavamo, uključujući prevenciju pandemija, klimatske promjene i regulaciju digitalnih tehnologija - dodao je Steiner. Poručio je kako su naši problemi međusobno povezani i zahtijevaju međusobno povezana rješenja. Usvajanjem agende koja se temelji na mogućnostima, a u kojoj se naglašavaju prednosti prelaska na alternativne vrste energije i umjetne inteligencije za ljudski razvoj, imamo priliku probiti trenutačnu blokadu i ponovno potvrditi posvećenost zajedničkoj budućnosti. Kako bi se došlo do rješenja, predlaže se stvaranje novih javnih dobara na globalnoj razini - planetarna javna dobra u cilju postizanja klimatske stabilnosti, digitalna globalna javna dobra zarad postizanja veće pravednosti u korištenju novih tehnologija i omogućavanja pravednog ljudskog razvoja, novi i prošireni financijski mehanizmi, uključujući i novi kolosijek u međunarodnoj suradnji kao dopunu humanitarnoj pomoći i tradicionalnoj razvojnoj pomoći siromašnim zemljama te smanjenje političke polarizacije kroz nove pristupe upravljanju.
