Popis motiva zbog kojih se čine djela zločina iz mržnje u BiH sve je širi, a metode perfidnije, dok zajednica i zakonska regulativa kaskaju za životom, bio bi kratki siže rečenog u uvodnim izlaganjima i raspravama vođenima u okviru treninga odnosno radionice o temi “Zločin iz mržnje i govor mržnje”, koja je održana u mostarskom hotelu Bristol. Radionicu su organizirali Asocijacija za demokratske inicijative (ADI), udruga BH novinari i Vijeće za tisak u BiH. Koliko se u suvremenom bh. društvu ova pojava motivski disperzirala, svjedoči primjer napada kolega na učenika u jednoj sarajevskoj “elitnoj” školi zbog toga što je u školu došao u cipelama kupljenim u prodajnom lancu Deichmann?! Kad se u svakodnevnom životu u današnjem društvu govori o motivima za zločine iz mržnje ili govor mržnje po već ustaljenoj shemi, prve asocijacije su – etnička, nacionalna ili religijska pripadnost, potom slijede politička orijentacija, jezik i seksualna orijentacija. U sjeni tih motiva su manje-više svakodnevni spol, invaliditet, a pravo je iznenađenje da to postaje i društveni status. Tako se u bh. društvu ponovo aktualizira “Pokondirena tikva” srbijanskog pisca Jovana Sterije Popovića. U uvodnim izlaganjima Snježana Ivandić Ninković iz Asocijacije za demokratske inicijative Sarajevo, Majda Bahto Kestendžić iz Vijeća za tisak i Una Telegrafčić, koordinatorica u liniji za pomoć novinarima pri udruzi BH novinari, predočile su stanje stvari na terenu. Veliki obol živoj raspravi koja se povela o temi na ovoj radionici dalo je desetak nazočnih novinara, a povremeno su se uključivali i studenti, zanimljivo, sve su bile studentice, novinarstva mostarskog Sveučilišta.
Uglavnom, radionica je protekla u živahnom i dinamičnom tonu protkanom primjerima iz “prakse”, odnosno nemilim događajima koje pretrpe novinari, što nije baš bila ugodna glazba za uši mladim kolegicama koje su izabrale novinarsku profesiju. Za ovu prigodu organizatori su se pripremili i prigodnom dvojezičnom skriptom, u kojoj su dane precizne definicije navedenih neželjenih pojava u društvu. Tako se zločin iz mržnje definira kao “kazneno djelo motivirano netrpeljivošću prema određenim skupinama u društvu”. Žrtva može biti jedna osoba, više njih ili imovina, koja se dovodi u vezu sa skupinom koja dijeli zaštićene karakteristike. Uz “uvođenje” društvenog statusa kao motiva za šikaniranje pojedinaca, valja reći da je skrnavljenje groblja, nadgrobnih spomenika i slično pojava koju tradicionalna Bosna i Hercegovina nije poznavala. O tome ne svjedoče samo stećci koji su izdržali petsto ili šesto godina, nego i spomen-obilježja u blizini kuća i naselja, čak i ponegdje katolička ili pravoslavna groblja. Međutim, novo vrijeme donijelo je i nove probleme. •
