Val optimizma počeo se širiti Njemačkom, ali i izvan njezinih granica kada je prvi čovjek jednog od njemačkih udruženja liječnika Andreas Gassen zaključio da će se, uz ovakav tempo cijepljenja, život do proljeća gotovo potpuno normalizirati. Zaključio je, naime, da će za šest do devet mjeseci sva ograničenja biti nepotrebna jer će pandemija koronavirusa završiti.
Za tamošnji Rheinische Post objasnio je kako svoja predviđanja temelji na činjenici da je u Njemačkoj već sada više od 60 posto stanovništva primilo dvije doze cjepiva, a dio ljudi ima antitijela jer su preboljeli COVID-19. No hoće li Njemačka, koja je poznata po strogom pristupu, uistinu dočekati takav scenarij te jesu li znanstvenici i stručnjaci konačno naučili dovoljno o virusu SARS-CoV-2 da uopće mogu davati ovakve prognoze, kojih se javnost i te kako naslušala, a često nisu bile ni blizu točnoga?
Provjerili smo što o tome misle naši poznati znanstvenici i epidemiolozi, koji su ipak prilično oprezniji u davanju bilo kakvih prognoza.
Prerano za prognoze?
– Ovo su izuzetno optimistična očekivanja, ali nisam siguran jesu li realna. U sredinama u kojima je cijepljenost izuzetno visoka, takav je scenarij moguć, ali pod uvjetom da ne dođe do razvoja nekih novih varijanti koje će biti otporne na postojeća cjepiva – kaže Luka Čičin-Šain, voditelj odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja.
Dodaje i da je baš zato što je nemoguće predvidjeti hoće li doći do razvoja novih virusnih varijanti nezahvalno donositi dalekosežne prognoze. – Međutim, takve prognoze nam nisu ni potrebne da bismo znali da uz višu stopu cijepljenosti imamo bolje šanse. Stoga je važno nastaviti s nastojanjima da dopremo do ljudi koji su dosad zbog neopravdane kampanje straha o prenapuhanim nuspojavama zazirali od cijepljenja. U međuvremenu su cjepiva dobila i potpunu autorizaciju u Sjedinjenim Američkim Državama, na temelju sveobuhvatnih istraživanja na stotinama tisuća cijepljenih, kod kojih tek u iznimnim slučajevima dolazi do ozbiljnih nuspojava. To i nama daje dodatne razloge za sigurnost – objašnjava Luka Čičin-Šain.
Da je cijepljenje ključno za pobjedu nad pandemijom, smatra i epidemiolog Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. U suprotnom, ne dijeli optimizam s njemačkim kolegama o skorom kraju pandemije, prije svega zbog različite situacije u zemljama.
– Naravno da svi želimo i nadamo se da će biti tako, ali ipak smatram da je prerano zaključivati kakva će biti situacija na proljeće, odnosno šest do devet mjeseci unaprijed. Također, treba napomenuti da je situacija u Njemačkoj drukčija od one u Hrvatskoj. Tamo je cijepljenost veća i trenutačno su snažnije mjere na snazi, tako da se teško može generalno govoriti što nas čeka. Ja sam također na proljeće, kada je cjepivo stiglo, mislio da imamo razloga za optimizam, no nisam očekivao da se ljudi neće htjeti cijepiti – kaže epidemiolog Branko Kolarić. Mišljenja je i da je pred nama zahtjevna jesen, no da će ipak biti manje hospitaliziranih. A što s mjerama?
– Mi sada mjera praktički i nemamo i o njima je politički veoma nepopularno govoriti, no uz ovako malu cijepljenost u Hrvatskoj možda će njihovo ponovno uvođenje biti nužno – zaključuje Kolarić.
Opasne pretpostavke
Najave koje stižu iz Njemačke u kontekst drugih država stavlja pak Ivan Đikić, molekularni biolog sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
– Realnost kojoj sada svjedočimo u SAD-u i Izraelu govori nam da moramo biti oprezniji u najavama da će u Njemačkoj, koja ima sličnu cijepljenost kao te dvije zemlje, a posebno u Hrvatskoj, u kojoj je cijepljenost niska, pandemija biti gotova za šest do devet mjeseci – kaže Đikić te dodaje da nam znanstveni podaci govore da je cijepljenje izrazito važno u sprečavanju smrtnosti, no imunitet pada s vremenom, odnosno za oko šest mjeseci cijepljene osobe mogu i dalje lako prenositi viruse i zarazu. Također, ističe da je dodatni problem pojava delta-varijante kao i novih varijanti koje je teško predvidjeti, a koje mogu imati dodatne opasnije karakteristike u širenju bolesti.
– Svi bismo rado da ovaj virus nestane što prije, no nerealne izjave i očekivanja mogu donijeti dodatnu štetu. Upravo je zbog toga važno biti posebno oprezan u praćenju virusa, povećati postotak cijepljenih i raditi sve da na pametan način omogućimo život, školovanje i gospodarske aktivnosti bez rigoroznih mjera koje se donose u kriznim situacijama kada nam virus izmakne kontroli širenja u populaciji – zaključuje.
