Europsko tržište rada se oporavlja, ili barem pokazuje znakove oporavka, od posljedica koronavirusa, ali je još uvijek daleko od ispunjavanja zahtjeva radnika i poslodavaca. Statistički podaci pokazuju smanjenje slobodnih radnih mjesta na tržištu rada, uz povećanje zaposlenosti u drugom tromjesečju godine.
Stopa slobodnih radnih mjesta, udio ukupnih radnih mjesta koja su upražnjena, smanjena je sa 2,8 posto u prvom tromjesečju na 2,7 posto.
U istom razdoblju, stopa zaposlenosti osoba starosti 20 - 64 godine iznosila je 75,4 posto, što je blagi porast od 0,1 postotni bod.
Međutim, zabilježen je širi trend. Dugoročna stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti svake godine, ne uspijevajući da uskladi ponudu s potražnjom.
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU nastavila je rasti od 2020. godine, kada su mnogi ljudi dobili otkaz ili otpušteni kako bi smanjili troškove zbog pandemije, prenio je nedavno Klix.
Unatoč povećanju stope zaposlenosti u drugom tromjesečju, u ranijem izvješću Europske komisije navodi se kako postoji manjak radne snage i nedostatak vještina.
Otvaranje novih radnih mjesta i potreba za zamjenom radnika koji odlaze u mirovinu izazivaju "nedostatak", što se odražava u ovim statistikama.
Ove nestašice će se vjerojatno povećati, prema izvješću, s predviđenim padom radno sposobnog stanovništva sa 265 milijuna u 2022. na 258 milijuna do 2030. godine.
Među državama članicama EU sa brojkama dostupnim Eurostatu, Nizozemska je imala najveću stopu slobodnih radnih mjesta u EU, sa 4,7 posto ukupnih radnih mjesta koje još treba popuniti.
Bugarska i Rumunija su, s druge strane, u istom tromjesečju zabilježile samo 0,8 posto slobodnih radnih mjesta.
Među slobodnim radnim mjestima oglašenima na internetu u istom razdoblju, najtraženiji su programeri softvera i prodajni asistenti.
Poslovi u oglašavanju, marketingu i proizvodnji također su imali značajan broj slobodnih radnih mjesta, pored inženjeringa i istraživanja i razvoja.
U usporedbi sa stopama slobodnih radnih mjesta u drugom tromjesečju 2021. i 2022. godine, ovogodišnja brojka leži između ove dvije.
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU iznosila je 2,2 posto u drugom tromjesečju 2021., odmah nakon otvaranja glavnih tržišta. Dostigao je 3 posto u drugom tromjesečju 2022. i od tada je počeo opadati.
Statistike širom zemalja pokazuju borbu kontinenta da popuni radna mjesta, što se često pripisuje nedostatku kvalificirane radne snage.
Prema Eurostatu, više od 75 posto kompanija u EU već se bori da pronađe profesionalce s potrebnim vještinama za popunjavanje radnih mjesta, što ometa ekonomski rast.
Novi zakon njemačke vlade o imigraciji, usvojen u kolovozu, ima za cilj privlačenje kvalificiranih radnika izvan EU u borbi protiv nedostatka unutar zemlje.
Danska vlada je također odobrila trogodišnju vizu za međunarodne studente koji žele raditi nakon diplomiranja kako bi popunili radna mjesta.
S druge strane, međutim, oko 27,5 milijuna ljudi u radnoj snazi EU reklo je da su ili nezaposleni, nedovoljno zaposleni, traže posao, ali nisu odmah dostupni, ili su bili dostupni, ali ne traže posao.
To je dovelo do toga da je nešto više od 1 od 8 ljudi u Europskoj uniji bilo izloženo "labavosti" tržišta rada, koju je ILO definirala kao "razliku između željene količine rada radnika i količine plaćenog rada na raspolaganju".
Stopa nezaposlenosti u EU se smanjuje od 2020. godine, što je prouzročilo "ne zbog povećanja nezaposlenosti, već zbog povećanja broja ljudi koji su dostupni za posao, ali ga ne traže", navodi se u izvješću Eurostata.
To je dovelo do upražnjenih radnih mjesta, stoga nije došlo do značajnih pomaka u stopama slobodnih radnih mjesta, uključujući i posljednje tromjesečje, dodaje se.
