Nedugo nakon što je nedavno vladajući SPD u Njemačkoj usvojio pozicijski papir o BiH, zastupnik Josip Juratović posjetio je Bosnu i Hercegovinu. Nosi pozitivne dojmove, napose zbog promjena koje se najavljuju. U razgovoru koji je s njim u Berlinu vodio kolega Željko Matić izrazio je očekivanje da će BiH uskoro biti bez OHR-a, što je znak da institucije u BiH funkcioniraju, a zemlja je unutar euroatlantskih struktura.
Kakav je odnos Njemačke prema Balkanu, a napose prema BiH?
- Jako je pozitivan odnos Bundestaga i njemačke vlade prema cijeloj regiji, posebice prema BiH. Zadovoljan sam činjenicom da su provedeni izbori i da su u cjelini dobro prošli. Vlada koja je u Federaciji BiH bila blokirana sada se uspostavlja. Iako ima poteškoća, svi smo uvjereni da će sve dobro proći. I to je nužno. Bio sam jedan od onih koji su se snažno borili da se BiH dodijeli kandidacijski status. To sve ima smisla samo onda ako se mogu izgraditi funkcionalne institucije koje bi vodile BiH prema EU. Koje mogu ispuniti 14 uvjeta i početi pretpristupne pregovore. Konačno sam dobio nadu da BiH kreće put EU.
Nedavno ste bili u BiH i susreli ste se s brojnim dužnosnicima. Primijetite li razliku, što su vam sugovornici rekli?
- Vidio sam promjene. Izvjesno je da to nisu promjene koje priželjkujemo, ali su se dogodile personalne izmjene. Najprije, Predsjedništvo BiH ima dva nova člana. Drugo, vidim nove demokratske snage koje su krenule putem ispunjavanja obveza prema narodu. Znate da sam kritičan prema radikalima na sve tri strane, koji me još uvijek zabrinjavaju i koji pokušavaju na sve načine spriječiti uspostavu nove vlade "osmorke" koja je pluralistična. Oni žele da se BiH institucionalno stabilizira i krene put Europe. To nas sve ohrabruje. Sa zabrinutošću promatram kako se radikalne strukture, ponajprije bošnjačka i srpska, ali i hrvatska pokušavaju oduprijeti tom procesu.
Tko su danas ti radikalni čimbenici koji su kamen spoticanja?
- Trenutačno se SDA i Demokratska fronta svim snagama odupiru da se uspostavi ova vlast u Federaciji BiH. Žele pod svaku cijenu zadržati status quo. A to znači zaustavljanje procesa. Ne bih želio prozivati pojedinačne stranke, nego radikalne strukture koje postoje na sve tri strane, koje su se međusobno pravdale te pokušavale spriječiti promjene. To je radikalizacija među Bošnjacima. Kod Dodika me ništa nije čudilo jer sam znao da će nastaviti s tom svojom mantrom. U slučaju Hrvata, koji su do sada stalno tvrdili da su nadglasani, da nad njima dominira bošnjačka strana, sada imaju prigodu krenuti s umjerenim Bošnjacima i pokazati da im je stalo do demokratske BiH. Hrvati i Hrvatska, koja je u EU, mogu mnogo toga učiniti da od BiH nastane demokratska zemlja ravnopravnih građana, ravnopravnih naroda, gdje će se poštivati temeljna ljudska prava i gajiti demokratske vrijednosti.
Često ste bili kritični prema hrvatskim političarima u BiH. Vidite li pomaka među njima?
- Bio sam nedavno u Mostaru. Nisu sva pitanja riješena i ne mogu se riješiti preko noći. Postoji teret prošlosti na sve tri strane. Pozitivno je da su u Mostaru izabrali Gradsko vijeće, gradonačelnika. Ostaje dosta uraditi oko Statuta Mostara. No, gajim nešto pozitivno jer postoji svijest i društvena odgovornost, želja za mirom i stabilnošću koje žele svi građani BiH. Postoje snage koje se žele riješiti tereta starih struktura, a to vidim u cijeloj regiji, i krenuti novim putem. Zato sam pozitivno uvjeren u budućnost BiH. To sam doživio u Mostaru, gdje je, uz sve probleme, grad na putu mira, stabilnosti i napretka.
Kako komentirate napade usmjerene prema visokom predstavniku, zašto se to događa, što se tu promijenilo?
- Nije se promijenio Christian Schmidt, nego se promijenila situacija i struktura. OHR je još uvijek jamac mira i stabilnosti. Koliko god na jednoj strani cijenim gospodina (Valentina) Inzka, a ne želim krivnju svaljivati na njega, u tome vremenu od 12 godina gotovo se ništa nije zbivalo. Ili ništa nije išlo naprijed. Osobno sam s njim razgovarao i često se žalio da su mu vezane ruke. Pojavom Christiana Schmidta OHR je krenuo odlučno putem reformi, osposobljavanja BiH za EU. Taj način nije drag svakom demokratu, međutim, moramo biti iskreni da se u BiH izgrađuju prave demokratske strukture. Schmidt je izložen kritikama. Nije donio pogrešne odluke, ali moguće je da ih se pogrešno iskomunicirao. On i njegov ured. Ali to što radi OHR isključivo je u funkciji stabiliziranja države i mira te da se stvori mogućnost za demokratski iskorak. Dodjela kandidacijskog statusa nije samo simbol, nego je temelj za napredak zemlje. Onaj tko želi razumjeti važnost toga trenutka razumije i ulogu Christiana Schmidta kako bi se BiH pokrenulo prema EU. No, svjestan sam da kod sve tri strane postoje strukture koje je boje tog procesa jer se boje da će završiti pred sudom, boje se "Sanaderova sindroma".
Za prošlogodišnju rezoluciju Bundestaga govori se da je bila ishitrena te da je donesena pod pritiscima. Uz to, u Njemačkoj postoji mreža Pangea koja sustavno radi samo za interese jedne strane. Istodobno, vi se ne svrstavate na bilo koju stranu?!
- Ja sam njemački zastupnik hrvatskog podrijetla. U duhu sam domoljub njemačkog ustava jer radim i živim u toj državi, a u suštini sam Europljanin. No, ponajprije sam demokrat. U Njemačkoj, Srbiji, BiH, Hrvatskoj, među Hrvatima, Bošnjacima, Srbima, bilo kime. Ja sam, logično, kritizirao najprije hrvatsku stranu te sam protiv totalitarizma, nacionalizma, fašizma. Očekujem takvo ponašanje i od drugih. Kod rezolucije je glavni prijepor bio što Izetbegović nije stavljen u isti rang s Dodikom i Čovićem. Ja sam kritičan prema HDZ-u kao nacionalno konzervativnoj stranci, kritičan sam prema Dodiku, ali i prema SDA koji je na jedan tihi način provlačio islamizam i time gradio nepovjerenje. Drukčija je formulacija prošla u rezoluciji. Prije dva tjedna unutar socijaldemokrata donijeli smo pozicijski papir o BiH i zapadnom Balkanu. Na temelju tog dokumenta SPD sada radi. Iza njega su stali Jasmina Hostert i Adis Ahmetović.
No, taj dokument nije odjeknuo u medijima u BiH?!
- Nažalost, nije toliko koliko je odjeknula rezolucija. A to pak rade ljudi iza kulisa koji provlače svoje interese. Da postoji radikalizacija kod Bošnjaka, jednako kao i među Hrvatima i Srbima, to je činjenica. Oni provlače na osnovi senzibiliteta prema Srebrenici, na što je Zapad jako osjetljiv, na neki način i svoje nacionalizme. Također žele reći da su Bošnjaci jedini državotvorni. Tu sam morao reagirati i kazati da nisu samo Bošnjaci državotvorni. Ja cijenim Ustav BiH koji je utemeljen na antifašističkoj borbi, gdje jasno stoji da je BiH i srpska, i hrvatska i bošnjačka. To stoji i danas. BiH se sastoji od tri konstitutivna naroda i ostalih. To se sada pokušava staviti pod upitnik, čak i sam OHR, ali i Bošnjake koji su umjereni, koji žele suradnju s drugim nacionalnostima. Njih se proglašava izdajnicima. To moraju Bošnjaci među sobom riješiti, ja, kao Hrvat, ne mogu. Ali da postoji dijaspora koja nanosi ogromnu štetu BiH, to je činjenica. Ona je postojala i među Hrvatima, postoji i među Srbima. Međutim, ovdje u Bundestagu sam ljudima objasnio da, koliko god mi bili senzibilizirani prema žrtvama u BiH, ne smijemo dopustiti zloupotrebu žrtava u korist radikalnih struktura. Spomenuli ste mrežu Pangea, a ja se pitam tko je to. To su pojedinci koji su sebi uzeli za pravo ispunjavati neke interese, koji ovdje tvrde da sam ja fašist, islamofob. Ako je to slučaj, ako je (Krsto) Lazarević (član stranke Zelenih) fašist i islamofob, ako je Majić fašist i islamofob, ako je Ivo Komšić fašist i islamofob, Puhalo..., onda se pitam tko su u njihovim očima demokrati i prijatelji BiH.
Kada vas vodeći ljudi u Njemačkoj pitaju što sada BiH najviše koči, što im kažete?
- BiH, kao i cijeli zapadni Balkan, koči ponajprije nepovjerenje. A to je mehanizam i instrument koji radikali i nacionalisti koriste kako bi ostali na vlasti. Važno je to što radi sadašnji ministar vanjskih poslova BiH (Elmedin) Konaković, imamo i Plenkovića koji je bio na različitim pozicijama i pokazuje dobrosusjedske odnose. Konaković zna da je Hrvatska jako bitna za europski put i da može mnogo doprinijeti. Istodobno, moram reći da su nas, nasuprot tome, ranije jako iritirali napadi na gospodina Schmidta, glasovanje u UN-u o kršenju ljudskih prava u Iranu...
