Nedavno je stranačka organizacija HSS-NHI u Brčko distriktu odlučila nastaviti svoj rad u HSS-u nakon Sabora stranke HSS-NHI koji je samo potvrdio postojanje podjela u radu stranke. Dopredsjednik Skupštine Brčko distrikta i prvi čovjek Hrvatske seljačke stranke Ivan Krndelj smatra da Hrvati konačno trebaju graditi politiku na okupljanju a ne podjelama čime bi konačno mogli ostvariti bolju poziciju u Brčko distriktu, ali i na prostoru cijele BiH. To je bio i jedan od razloga za posljednje stranačke zaokrete. 


Zašto je došlo do toga da stranački odbor HSS-NHI-a pristupi HSS-u u Bosni i Hercegovini?

Nije to sazrelo jučer. Već dugo se u našem odboru osjećala potreba za određenim promjenama, da radimo na jačanju stranke a ne bavljenju samim sobom kao što smo svjedočili jako dugo u okviru HSS-NHI-a. S druge strane mi ne smatramo da se ovdje radi o izlasku iz neke stranke ili nekome prijelazu. Što se tiče Brčko Distrikta, HSS je ovdje postojao i prije NHI-a tako da ovaj proces smatramo razdruženjem od Nove hrvatske inicijative . Mi smo imali najbolju namjeru da ojačamo stranku i da što više naših ljudi sudjeluje u političkom procesu. Nažalost, to se nije iskoristilo. Međutim naša organizacija HSS-a je imala jasan stav i uvjet da se stranka preimenuje u HSS Bosne i Hercegovine. Drugi je bio uvjet da se analizira stanje nakon posljednjih parlamentarnih izbora, utvrdi odgovornost i da se nitko od tih ljudi ne kandidira na najviše stranačke dužnosti koji su u to vrijeme vodili stranku. Na Saboru je stavljeno do znanja da HSS-NHI nikada više ne može biti HSS BiH. Nijedan od naših uvjeta nije ispoštovan i odbor je jednoglasno donio odluku o razdruživanju te da se nastavi raditi na obnavljanju HSS-a za cijelu BiH zajedno s ljudima koji su još ranije napravili to isto.

Promjene u nazivu

Na Saboru HSS-NHI-a bilo je čak i prijedloga da se stranka preimenuje u Stranku bosanskih Hrvata a time se pokazalo da postoji više frakcija. Kako na to gledate?

Nas je iznenadilo to što se događalo na Saboru. Valja reći da je Predsjedništvo HSS-NHI-a jednoglasno odlučilo da stranka promijeni ime, znakovlje i da se zove Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine. To je ušlo u službeni prijedlog za izmjenu Statuta. Nažalost na Saboru se počelo govoriti kako s terena postoje drukčiji zahtjevi i nažalost vidjela se ta podjela i da nismo jedan tim te da se očito nije moglo nastaviti zajedno. Zato smo mi odlučili postupiti po znatno ranije utvrđenim stajalištima odbora HSS-a u Brčko distriktu. Ovdje su svi HSS-ovci a Nove hrvatske inicijative nije niti bilo ovdje u Brčko Distriktu. 


HSS-NHI nije iznimka jer niti druge stranke, ponajprije hrvatske, nemaju običaj priznati odgovornost zbog loših izbornih rezultata. Zašto je to tako?


Sve je do ljudi. Mi ovdje razmišljamo drukčije i zato smo predložili da se ne šminka i opravdava bilo što. Svjesni smo mi da je bilo objektivnih pogrešaka, ali ponajprije subjektivne naravi i zato smo predložili ove zaključke. Ni ja se osobno nisam planirao kandidirati za bilo kakvu poziciju, ali smo to tražili od svih ostalih. To je najmanje što se može učiniti. I druge stranke moraju analizirati stanje, vidjeti zbog čega se griješilo i kao čin odgovornosti izostaviti se u sljedećim kandidaturama i prepustiti drugim ljudima koji će raditi s novim idejama i novim načinom rada. Mi ovdje smo pokušali godinama odrediti jedan zajednički cilj Hrvata Brčko Distrikta. 


Uspijevate li u tome?

To sve radimo u smislu ostvarenja jednakopravnosti bez obzira što smo na papiru konstitutivni narod. Hrvati trebaju konačno dobiti svog gradonačelnika što je apsolutno logično i sasvim normalno. Očito da to ne možemo napraviti ukoliko nemamo zajednički nastup svih političkih stranaka. Mi smo to propagirali, bili bismo sigurno jači i nitko ne može u toj poziciji izgubiti. Samo možemo svi dobiti a onaj tko je jači imao bi još više. U konačnici najviše bi dobili Hrvati. Konačni cilj je mobilizirati Hrvate i unijeti dodatni ton ozbiljnosti i odgovornosti onih koji predstavljaju Hrvate na ovom prostoru. Nažalost, mi smo za protekle izbore uspjeli napraviti koaliciju s HDZ-om 1990. i HSP-om ali ne i s HDZ-om Bosne i Hercegovine koji nije želio u koaliciju. Na taj smo način oslabili poziciju Hrvata na prostoru Brčko distrikta. Od prijelaznoga razdoblja kada smo imali 6-7 zastupnika sada u Skupštini imamo četvoricu. Iz toga se jasno iščitava poruka Hrvata da žele zajednički nastup i da kažnjavaju podjele. Mi ne patimo od toga je li u pitanju HDZ, HSP ili HSS. Bitno je da ljudi, političke stranke koje su ovdje, rade u interesu svih Hrvata. Do sada nismo uspjeli. Mislim da su predstojeći izbori posljednja prigoda da to napravimo i da ostvarimo zajednički cilj koji postaje još važniji nakon odlaska supervizije.

Okupljanje politike

Postoje li razgovori u pravcu približavanja hrvatskih stranaka i je li realno takvo što očekivati za predstojeće izbore?

Još prošle godine započeo sam razgovore o toj temi te čak i javno upućujem poruke da zajednički nastupimo samo i isključivo da jedino tako možemo popraviti poziciju i ostvariti jednakopravnost Hrvata ovdje. Jednostavno nema smisla tražiti neke potpore od SDS-a ili SDP-a da nečiji Hrvat bude izabran. Ta politika nije dobra kako u cijeloj BiH tako niti u Brčko distriktu. Ponudio sam otvoreno HDZ-u da ponudi kandidata za gradonačelnika i idemo k zajedničkoj listi. Imao sam razgovore i s gospodinom Čovićem. Mislim da on nema rezervi oko toga ali prepušta odluku lokalnoj sredini. Nadam se da ćemo imati mudrosti doći do tog cilja. 


Što nakon supervizije u Brčkom, postoje različita očekivanja od toga da se što prije završi do toga da se s njom nastavi. Kakva su očekivanja hrvatskih stranaka u cijelome procesu?

Supervizija će se nastaviti još jedno vrijeme jer za to ima razloga. Svjesni smo mi da s Uredom visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini ne možemo razmišljati o Europi, ali svi smo svjesni da postoje problemi i neriješena pitanja koja se ne mogu riješiti bez OHR-a. Radi se prije svega o poziciji Brčko distrikta u Ustavu Bosne i Hercegovine i predstojećim razgovorima. Amandmanom broj jedanm, Brčko jest ušlo u Ustav BiH ali bojimo se koliko ćemo imati snage utjecati na to kakva će biti buduća pozicija Brčko distrikta nakon otvaranja ustavnih promjena. Mi imamo i značajnu financijsku stabilnost ali koja se odvija uz nalog visokog predstavnika. Ne postoji međutim jamstvo o visini tih prihoda u budućnosti jer bi entiteti mogli na to značajno utjecati. Uz to imamo evidentno različita stajališta u entitetima, posebice u Republici Srpskoj oko budućeg statusa Brčko distrikta. Vidljivi su nasrtaji i oni su svjesni da Brčko distrikt smeta cjelovitosti Republike Srpske i stalno pokušavaju prenijeti na Brčko distrikt stanje nesigurnosti što mogu iskoristiti u sljedećem razdoblju. Jednako tako supervizor je u značajnoj mjeri pomogao da se obračunamo i s unutarnjim slabostima što je posebno bilo vidljivo u slučajevima korupcije. Mi ne bi imali snage tako odlučno ući u taj sukob. Sve nas to navodi do toga da bi supervizija trebala ostati još određeno vrijeme na snazi.

Treći entitet samo simbol borbe

Kako gledate na to da se sada uglavnom inzistira na ustavnim promjenama unutar Federacije i popravljanju položaja Hrvata u ovome entitetu kao da Hrvata nema ni u Brčkom a ponajprije ni u Republici Srpskoj. Je li takvo razmišljanje prihvatljivo za hrvatsku politiku u BiH?


Naravno da nije. Svi znamo da je Kreševska deklaracija bila znak optimizma i nade da je hrvatska politika konačno odlučila reći što ne želimo. Ne želimo dvoentitetsku Bosnu i Hercegovinu i želimo takav ustroj gdje će svaki Hrvat u bilo kojem dijelu zemlje biti kao svoj na svome, jednako kao i druga dva naroda. Hrvati i zbog tih pogrešnih poruka trpe i u Republici Srpskoj, a ponajprije zbog nemogućnosti dobivanja posla, održivog ostanka. Nikada se ne smije zaboraviti da su to hrvatski prostori i da se Hrvati nikada nisu i neće odreći, U Brčko distriktu je nešto povoljnije stanje jer smo uspjeli iskoristiti poziciju i Hrvati se ovdje vraćaju. Ja ne želim uopće govoriti o tome da su ovi prostori izgubljeni za Hrvate.

Rekli ste i sami da su hrvatske političke elite poručile što ne žele. Kada će reći što žele, je li to federacija zemlje, distriktizacija BiH ili nešto treće što do sada nismo čuli?

Svaka priča koja će dovesti Hrvate u ravnopravan položaj je prihvatljiva. Nažalost, mi smo možda nasjeli na priču o trećem entitetu koji je dočekan na nož od međunarodne zajednice. Treći entitet ja gledam kao simbol zahtjeva Hrvata da poprave svoj položaj. Ne gledam ga kao prostor i mislim da bi to bio glup potez, političko i narodno samoubojstvo kada bi se razmišljalo o ujedinjenju samo par županijica. Mislim da se nitko neće niti usuditi na taj potez jer zaista nije mudar. Pri tome je moguća regionalizacija, federalizacija BiH, o distriktizaciji o kojoj govorite. Po meni je svako rješenje otvoreno za razgovor koje bi donijelo veću ravnopravnost Hrvata u BiH. Iz ovoga proizlazi da mi još uvijek nemamo jasno stajalište, ne znamo što želimo. Mi to i možemo učiniti, ali to ništa ne znači bez druga dva naroda. Ali naš polazni osnov zasigurno je da ne želimo dvoentitetsku BiH i preustroj zemlje koji bi zajamčio jednakopravnost Hrvata na cijelom prostoru zemlje. Kreševska deklaracija može biti polazni osnov ako nismo svi odustali od toga.

Što se tiče HSS-a ja sam siguran da mi nećemo odustati od tih načela.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?