U više od polovice tranzicijskih zemalja osjetila se globalna financijska kriza, ali zadovoljstvo životom nije se bitno promijenilo. Optimizam u odnosu na budućnost pao je, ali je i dalje znatno viši nego u zapadnoeuropskim zemljama, zaključak je najnovijeg istraživanja Europske banke za obnovu i razvoj, u kojem BiH po optimizmu glede budućnosti još nije izgubila nadu, odnosno vjeru građana da će idući naraštaji živjeti bolje.
Crnogorci na vrhu
Ukupno 37 posto građana BiH optimistično je po pitanju bolje budućnosti i zadovoljno je kvalitetom svog života, dok su građani drugih zemalja regije, u kojima je situacija bolja, u većoj mjeri nezadovoljniji. Od zemalja bivše Jugoslavije manje optimistični od građana BiH su građani Slovenije, Hrvatske i Srbije, dok veću vjeru u bolju budućnost imaju Crnogorci. Od kategorija koje su ispitanici uzimali u obzir kada su odgovarali na pitanje jesu li zadovoljni, najviše su vodili računa o svom ekonomskom stanju, zdravlju, emotivnom statusu i događanjima na radnom mjestu. Sociolozi smatraju da je svaki postotak ispod 50 posto pokazatelj da su građani jedne zemlje zbog svih negativnih stvari koje se događaju posljednjih 20 godina izgubili vjeru u bolju budućnost. Naime, prosjek zadovoljnih građana u zemljama u tranziciji je 43 posto, a u zemljama zapadne Europe 72 posto.
Zasićeno čekanjem
Društvo je zasićeno čekanjem da se nešto dobro počne događati, stalno se čekaju reforme koje nikako da počnu, tvrde sociolozi dodajući kako podatak da su bh. građani optimističniji od Slovenaca ili Hrvata govori da su bh. građani navikli na skroman život.
Ispitano je gotovo 39 tisuća domaćinstava u 34 zemlje, od Britanije do Balkana, od Albanije do Uzbekistana, od Francuske na zapadu do Mongolije na istoku. U više od polovine ispitanih tranzicijskih zemalja većina ispitanika rekla je da je gospodarska kriza na njih utjecala “znatno” ili “”prilično”, a od referentnih zapadnih zemalja takav je odgovor dobiven samo u Italiji.
