Komu je dopuštena, a komu nije secesija od postojeće zajednice i stvaranje samostalne države, vječita je tema i izvor mnogih ratova. U tom kontekstu usporedbe mogućeg odcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, poput Kosova od Srbije, preko svojih glasnogovornika ovih su se dana sukobile Amerika i Rusija.
Naime, američki State Department osudio je posljednje izjave predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je zaprijetio odcjepljenjem tog entiteta. Glasnogovornik State Departmenta Ned Price priopćio je da će Washington "nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH te pozivati na odgovornost one koji nastoje potkopati institucije BiH i Daytonski sporazum". Reagirala je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ustvrdivši da američki pristup suverenitetu Srbije i BiH podsjeća na podvojenu ličnost.
- Nevjerojatno. Ned, pokušajte zamijeniti "BiH" sa "Srbijom", "Republiku Srpsku" s "Kosovom", Daytonski sporazum s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i dobit ćete dijagnozu - podvojena ličnost - ironično je konstatirala Zaharova.
U američko-ruskom prepucavanju oko dvostrukih mjerila meta nije samo Balkan već i ukrajinsko-ruska bitka za teritorij. Odnosno logika Moskve kako ima pravo, po načelu Kosova, odvojiti, ne samo RS od BiH već i Rusiji pripojiti ili osamostaliti ukrajinska područja Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporižju, Herson. U prijevodu, Putinu je osamostaljivanje bivše pokrajine Kosova unutar Srbije izgovor za "specijalnu operaciju" u Ukrajini. Argumenti su mu da, ako je Zapad dopustio stvaranje republike većinskom albanskom narodu koji živi na Kosovu, sada mora dopustiti Rusiji vraćanje Krima i istočne Ukrajine, područja koja joj, kako tvrdi, povijesno pripadaju.
Putinov argument dodatno je mobilizirao SAD i EU da konačno riješe kosovsku krizu. Uz njihovu potporu napisan je njemačko-francuski kompromisni prijedlog od jedanaest točaka. U njemu se predviđa da dvije strane međusobno priznaju nacionalne dokumente i simbole druge strane te da će Srbija odustati od blokade članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući i Ujedinjene narode. Kosovo bi trebalo omogućiti uspostavu "zajednice srpskih općina" i jamčiti posebnu zaštitu brojnih srednjovjekovnih srpsko-pravoslavnih crkava i manastira na svom teritoriju. O ovom sporazumu, koji se više doima kao odlučan ultimatum Zapada, potkraj tjedna u Ohridu će se pred europskim posrednicima očitovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti. Srbi i Albanci, čini se, opravdano strahuju da će, ako odbiju ponuđeno rješenje, u budućnosti biti izloženi političkoj i gospodarskoj izolaciji.
Međutim, obje strane, slično kao Palestinci i Izraelci na Bliskom istoku, polažu pravo na isti teritorij. Tko god napravi ustupak, bit će proglašen izdajnikom. Iako se doima da su Vučić i Kurti Bruxellesu nešto obećali, oni poput podvojenih ličnosti danima uvjeravaju svoju javnost u ono što ona želi čuti. Vučić tvrdi da neće priznati Kosovo, a Kurti kako neće dopustiti da se na teritoriju Kosova uspostavi novi RS.
Danas Kosovo priznaje nešto više od polovine zemalja UN-a. Među onima koje ga ne priznaju je i BiH. I to zbog veta iz Republike Srpske koja bi također, kao Kosovo, željela biti samostalna. Ili, u konačnici, pripojiti se Srbiji, kao i Kosovo Albaniji. To podsjeća na dvostruke kriterije Rusije koja ono što želi sebi ne dopušta drugima unutar svoga teritorija. Dvostrukim kriterijima tumači zašto pravo na samoopredjeljenje koje daje Krimu i Donjecku ne daje svojim republikama Čečeniji ili Ingušetiji i Dagestanu koji se žele osamostaliti.
Teritorijalna samostalnost vječita je težnja mnogih naroda. Primjerice, Katalonija i Baskija u Španjolskoj, Sardinija i Padanija u Italiji, Korzika u Francuskoj, Flandrija u Belgiji, istočne regije Ukrajine, gruzijske oblasti Abhazija i Južna Osetija, nekoliko ruskih republika i većinski muslimanska područja u Kini, Québec u Kanadi... samo su neki od onih koji teže odcjepljenju. Dvadesetak regija u Europi teži postati samostalnim državama. Neki su to uspjeli i u drugim dijelovima svijeta (Timor od Indonezije, Južni Sudan od Sudana). Primjer civiliziranog, mirnog razlaza su Česi i Slovaci. Iz Sovjetskog Saveza nastalo je čak 15 država.
Na prostorima bivše države i danas "tinjaju" separatističke ideje unutar BiH, Crne Gore, S. Makedonije, Srbije, Vojvodine, Sandžaka. A već je na tom tlu u krvi nastalo čak sedam novih država. Zapravo, ako je sedma Kosovo, onda je, po glasnogovornici Zaharovoj, ruska ekspanzija legalna, odnosno, zašto se Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporižja, Herson ne bi odvojili od Ukrajine? U protivnome, tko tvrdi drukčije, po ruskim kriterijima bit će "podvojena ličnost" koja zagovara "dvostruke standarde". A, Zaharova, da ipak usporedite Čečeniju i Donjeck?!