Bibličari dijele Knjigu Postanka na dva dijela. Prvi dio nazivaju: (biblijska) prapovijest, a obuhvaća prvih jedanaest poglavlja (Post 1-11). Drugi dio naziva se povijest patrijarha, a obuhvaća trideset i devet poglavlja, tj. od 12. do 50. poglavlja (Post 12-50). Dvanaestim poglavljem započinje biblijska povijest. Biblijska povijest otvara se Gospodinovim pozivom Abrama, koji dobiva ime Abraham (hebrejski: Bog ljubi). Biblijski povjesničari ne mogu se složiti u određivanju vremena kad je Abraham živio. Jedni smatraju kako je živio oko 21. st. prije Krista, a drugi u 13. st. prije Krista. Njegovo rodno mjesto je Ur Kaldejski (to je mjesto na području današnjeg Iraka u blizini Eufrata). S Abrahamom počinje novo nastojanje Stvoritelja da obnovi odnos s ljudima. Fra Anto Popović piše: "Božji odabir i poziv Abrahama predstavljaju Božji izbaviteljski odgovor na beznadnu situaciju ljudske grešnosti o kojoj govore poglavlja biblijske prapovijesti".
Bog, Stvoritelj svijeta, poziva Abrahama da napusti svoju zemlju. Abraham povjerova i posluša. Ako napusti svoj dom i rodni kraj, Bog mu obećava: 1. veliko potomstvo, 2. blagoslov – koji treba prijeći na sva plemena na zemlji (Bog je Stvoritelj svih naroda) i 3. proslavu njegova imena (Post 12, 2). Umjesto prokletstava nudi se perspektiva blagoslova svim osobama. Abraham prihvaća poziv. Potpuno je poslušan Bogu. U 75. godini života odlazi iz svoga kraja. Došao je u kanaansku zemlju. Nakon odlaska u Egipat i povratka nastanio se u Hebronu. Posebno je svoje povjerenje i poslušnost dokazao Bogu kod kušnje da žrtvuje svoga sina jedinca Izaka (Post 22).
U Bibliji i izvan Knjige Postanka na više mjesta se spominje Abraham. Za njega se kaže: 1. da je otac Izraelaca (Izl 51, 2; Mt 3,9; Iv 8,39), 2. da je primjer čovjeka vjernika (Rim 4 i Gal 3, 9) i 3. da je Božji prijatelj (Iz 41, 8; Jak 2, 23).