Bilo je ugodno gledati košarkaški dvomeč reprezentacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ponajviše zbog korektnog, pa čak i prijateljskog ponašanja igrača i publike na tribinama. I u Zagrebu, kao i nekoliko dana poslije u Sarajevu, himne su ispraćene pljeskom, navijalo se sportski, a s tribina nije bilo uvredljivih, nacionalističkih poruka.
Za mnoge je to bio dokaz kako i u ovom dijelu Europe pušu neki novi, tolerantni vjetrovi. I nije samo riječ o košarci. "Obični" ljudi i u drugim prigodama pokazuju kako se grade dobri međususjedski odnosi. Nažalost, da sport povezuje tamo gdje politika dijeli, pokazalo se vrlo brzo. Višednevni službeni posjet predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića Bosni i Hercegovini pretvoren je u politički incident u režiji bošnjačke politike i medija.
Ostat će upamćeno da je predsjednik parlamenta susjedne države brutalno napadnut samo zato što je pozvao na poštivanje temeljnih odredbi Ustava BiH.
– Vjerujem da će koncept triju konstitutivnih naroda na kraju prevladati jer inače neće biti ni BiH. Također, vjerujem da će europski put ojačati taj koncept, ali ne na štetu suverenosti i stabilnosti BiH, nego upravo suprotno: da će jačati njezine institucije – kazao je Jandroković, vjerojatno ne očekujući kakve će reakcije izazvati u Sarajevu.
Počelo je medijskim napadima, nastavljeno reakcijama većine bošnjačkih stranaka, a zaključeno službenom notom ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. Jandroković je optužen za neprijateljstvo prema BiH jer je pozvao na poštivanje natkrovljujućeg načela državnog Ustava. Da stvar bude apsurdnija, vatru prema predsjedniku Hrvatskog sabora bošnjački političari i mediji "rigali" su samo dan nakon što su pompozno proslavljali Dan državnosti BiH, 25. studenoga, kojim se obilježavaju prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a i njegova krilatica da BiH neće biti ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska, i hrvatska i muslimanska. Taj temelj državnosti i opstojnosti BiH kao višenacionalne države Jandroković je samo naglasio i ukazao na logičnu posljedicu pokušaja urušavanja tih temelja.
Isto je to mogao reći u Belgiji za Belgiju ili u Švicarskoj o Švicarskoj. I vjerojatno se nitko na to ne bi ni osvrnuo jer su i mediji i političari u tim objema složenim višenacionalnim državama svjesni da ih na okupu drži upravo decentralistički ustroj uz poštivanje osobenosti i prava naroda koji u njima žive. Kao jedina formula opstanka i stabilnosti BiH, kao samostalne države, načelo konstitutivnosti naroda prepoznato je u daytonskim pregovorima i ugrađeno u temelje novog Ustava BiH.
Napadajući Jandrokovića zbog te izjave, bošnjačka politika je, zapravo, samo razotkrila sebe i potvrdila da je njezin dugoročni cilj ukidanje konstitutivnosti triju naroda, unitarizacija zemlje pod plaštom građanske države u kojoj će većina (Bošnjaci) vladati nad manjinom (Srbi i Hrvati). Jer, da nije tako, zašto bi ih Jandrokovićeve riječi pogodile?!
Ostrašćenim reakcijama "svoje" javnosti ni ministar Konaković nije se uspio oduprijeti. Pokušavajući dokazati "jastrebovima" u vlastitoj stranci, ali i bošnjačkoj oporbi da nije nacionalni izdajnik, Konaković je brzopleto poslao prosvjednu notu Zagrebu. Taj privatni, unutar državne vlasti neusuglašeni potez pokazao je da i oni koji se na Zapadu, pa i u RH, pokazuju kao nova lica bošnjačke politike, zapravo, sanjaju neostvareni ratni san – unitarnu BiH. Licemjerno je onda da Miloradu Dodiku spočitavaju da sanja neispunjene ratne snove o samostalnosti Republike Srpske. Ili su i snovi rezervirani samo za "većinski" narod?! Za razliku od košarkaške, BiH je ovu utakmicu izgubila.