Poznati glumac i redatelj otvoreno

Bjelogrlić iznenadio priznanjem: Podrijetlom sam Hercegovac. Zvuči malo patetično, ali sam iskren

Foto: F.S.
Dragan Bjelogrlić
Foto: Dejan Rakita/PiXSELL
Dragan Bjelogrlić
Foto: Dusan Milenkovic
Dragan Bjelogrlić
Foto: F.S./ATAImages/PIXSELL
Dragan Bjelogrlić
02.10.2024.
u 07:15
"Ja sam porijeklom Hercegovac, i meni kao malom rekli su da se Hercegovci samo jednom žene. I ja sam to zapamtio i to je to“, rekao je za srpske medije Bjelogrlić
Pogledaj originalni članak

Poznati glumac i redatelj Dragan Bjelogrlić nedavno je podijelio osobne i manje poznate detalje o svom životu i porijeklu. Premda mnogi misle da je Bjelogrlić Srbin zbog njegovih ranijih izjava (“Ja jesam Srbin, Jugoslaven, tako sam se rodio i tako ću i umrijeti”) te napisa u medijima, otkrio je koja je prava istina.

Bjelogrlić u otvorenom razgovoru je otkrio što je njegov najveći uspjeh, naglašavajući važnost obitelji u svom životu. “Najponosniji sam da sam u cijelom ovom svom nezgodnom poslu uspio sačuvati obitelj, da sam u braku 25 godina, da imam dvoje divne djece i divnu ženu. Tako da je moj najveći uspjeh moja žena. Zvuči malo patetično, ali sam iskren. Ja sam porijeklom Hercegovac, i meni kao malom rekli su da se Hercegovci samo jednom žene. I ja sam to zapamtio i to je to“, rekao je za srpske medije, prenosi Dnevno.hr.

Poznati glumac dugi niz godina živi u sretnom braku sa suprugom Majom, a zajedno imaju dvoje djece, sina Alekseja i kćerku Miju. Iza sebe ima 40-godišnju glumačku karijeru, a posljednjih nekoliko godina ju je zamijenio sa onom iza kamera. Bjelogrlić je javnosti poznat kao netko tko ne ustručava otvoreno govoriti o različitim društvenim temama, uključujući politiku.

Glumac je također podijelio savjet koji daje svojoj djeci: “Bez obzira na to koliko je ovdje nekad situacija teška, nekad više nekad manje, jer u Srbiji nikad nije bilo lako, savjetovao sam djeci da i privatnu i poslovnu sreću pokušaju naći ovdje i da ne idu u inozemstvo”. Ovaj savjet odražava njegovu privrženost domovini i obitelji.

‘Bili smo na rubu bankrota’

Osim osobnih uspjeha, Bjelogrlić se osvrnuo i na svoje poslovne poduhvate u filmskoj industriji. “Film je stvar tržišta. Ti pokušavaš od raznih fondova skupiti novac koji je nepovratan, a onda u odnosu na to praviš procjenu koliko film može napraviti u kinu i koliko ćeš ti, ako je neophodno, uložiti svog novca i koliko ćeš riskirati u odnosu na neku procijenjenu gledanost. Kada su u pitanju serije, tu je stvar jednostavnija. Za sada je tako – ti ne ovisiš o uspjehu serije, već o tome jesi li dobro ispregovarao posao ili nisi. Producenti koji dobro računaju odmah zarade ovisno o tome kako su sve upakirali i kako su se dogovorili”, objasnio je.

Međutim, istaknuo je i izazove s kojima se suočavao, poput svog iskustva s prvom sezonom serije “Senke nad Balkanom”, kada je izgubio gotovo 100.000 eura zbog loših procjena. ” Ima slučajeva, kao što je bio moj s prvom sezonom serije ‘Senke nad Balkanom‘, da producenti ne izračunaju dobro i onda sam bio u minusu skoro 100.000 eura. Nisam dobro izračunao. Do kraja sam inzistirao na kvaliteti i samo sam se nadao da će serija uspjeti i da ću se uspjeti izvaditi u drugoj sezoni što se na sreću i dogodilo”, priznao je.

Istaknuo da su se našli na rubu bankrota i suočili s velikim financijskim gubicima zbog filma “Rane”. “Bili smo na rubu bankrota, u ogromnom minusu. S druge strane, to je jedan od najznačajnijih filmova devedesetih godina. Tako da je u ovom poslu teško reći što je uspjeh, a što poraz. Napravili smo dobar film, ali loš biznis. Poslije smo se spašavali s drugim filmovima“, rekao je Bjelogrlić, naglašavajući kako se takvi izazovi često javljaju u filmskoj industriji.

Bjelogrlić je također govorio o svojim iskustvima iz devedesetih godina, kada je život na Balkanu bio iznimno težak. “Mi smo tada snimili ‘Lepa sela lepo gore‘ i nije bilo tvrtke koja nas je odbila za sponzorstvo. Pomogli su nam barem nešto jer su iz socijalizma i tog vremena osamdesetih imali osjećaj da treba pomagati umjetnosti. E, onda je došlo razdoblje DOS-a (Demokratske opozicije Srbije) koje je, nažalost, bilo najgore jer su došle velike korporacije, tranzicija, kupovina i njih je bilo baš briga za srpski film ili glazbu ili kazalište. Iz tog razdoblja imamo najmanje dobrih filmova.”, rekao je.

Glumac se osvrnuo i na trenutne uvjete u filmskoj industriji, naglašavajući da je nova vlast odvojila značajna sredstva za kinematografiju. “Međutim, mi smo se taman razveselili, a onda je došlo vrijeme da oni kažu: ‘Ok, mi smo dali novac, ali sad morate snimati ono što mi kažemo‘, a to su malo domoljubni filmovi, pa filmovi o Oluji, Jasenovcu… Ja nemam ništa protiv da se ti filmovi snimaju, samo mi je bitno da budu dobri”, objasnio je.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.