10. jubilarni Berlinski proces, jedna od najvažnijih platformi za promicanje suradnje i približavanja država Zapadnog Balkana i Europske unije, nastavljen je pripremnom konferencijom u okviru Berlinskog procesa, sastankom i susretom ministara vanjskih poslova država i vlada Zapadnog Balkana i njihovih europskih partnera, zemalja koje sudjeluju u ovom procesu.
Berlinski proces pokrenut je 2014. godine na inicijativu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel, kao doprinos perspektivi proširenja EU, te je od tada postigao impresivne uspjehe među državama Zapadnog Balkana. Ove godine obilježava se deseta godišnjica Berlinskog procesa. A sasvim prikladno, domaćin događaja je Njemačka, piše Željko Matić za Berlinski magazin.
Ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman u Berlinu je naglasio: „Mislim da je u ovih deset godina rada Berlinskog procesa učinjen veliki napredak usprkos krizama koje su pogađale ne samo regiju zapadnog Balkana nego i cijeli svijet“. On je istaknuo kako je važno da sve zemlje zapadnog Balkana žele postati članice Europske unije i da Berlinski proces pomaže u ostvarivanju tog cilja prije svega kada se radi o ispunjavanju kriterija.
„Što zemlje zapadnog Balkana bolje surađuju to će biti spremnije za ulazak u Europsku uniju“, rekao je Grlić Radman.
On je također pozvao sve zemlje u regiji da se suzdrže od svih akcija koje bi mogle naškoditi boljoj suradnji u regiji.
Ministrica vanjskih poslova Njemačke i domaćin konferencije Annalena Baerbock rekla je otvarajući konferenciju kako je cilj današnjeg susreta stvaranje uvjeta kako bi na 10. jubilarnom samitu Berlinskog procesa o zemljama zapadnog Balkana koji se sredinom listopada održava u Berlinu, bio potpisan sporazum o primjeni Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).
„Gospodarski razvoj je ono na čemu je i izgrađena Europska unija i zato želimo i u regiji zapadnog Balkana stvoriti temelje za takav razvoj“, rekla je Baerbock.
Njemačka ministrica je istaknula važnost zadržavanja prisnih odnosa zemalja regije s Europskom unijom posebice u sjeni aktualnih geopolitičkih turbulencija.
Bosnu i Hercegovinu predstavljao je Elmedin Konaković Ministar vanjskih poslova BiH.
Vrhunac 10. Berlinskog procesa slijedi 14. listopada 2024. godine, kada će savezni kancelar Olaf Scholz u Berlinu iskazati svoju dobrodošlicu šefovima država i vlada Zapadnog Balkana i njihovim europskim partnerima, kada je Berlin ponovno u središtu suradnje zemalja Zapadnog Balkana, obilježavajući 10. godišnjicu Berlinskog procesa.
Na 10. godišnjicu Berlinskog procesa, učesnici iz zapadnobalkanske šestorke dogovorili su sljedeće elemente za produbljivanje regionalne suradnje i unapređenje.
Zajedničko regionalno tržište i dobrosusjedski odnosi:
– Značajno dostignuće je Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upis na visoke studije na Zapadnom Balkanu. Ovaj sporazum ima za cilj da studentima stipendira pravo na nastavak studija na akreditovanim visokoškolskim ustanovama i unapređuje studentsku mobilnost i bit će zaključen na Samitu Berlinskog procesa 14. oktobra 2024.
– Sudionici su usvojili deklaraciju o regionalnim standardima skrininga SDI za Zapadni Balkan. Ovi standardi imaju za cilj harmonizaciju investicionih politika sa EU standardima i najboljim međunarodnim praksama, čineći tako region privlačnijim za strane investitore.
– Zajednička deklaracija o pristupu infrastrukturi za istraživanje i inovacije i sudionici su dogovorili suradnju koja će poticati istraživanje i inovacije partnerstva i omogućavaju dinamičan regionalni inovacijski ekosistem.
– Na kraju, sudionici Zapadnobalkanske šestorke ističu svoju posvećenost regionalnoj suradnji u dogovorenoj Zajedničkoj deklaraciji o ponovnoj afirmaciji dobrosusjedstva.
Radujemo se što ćemo iskoristiti ovaj pozitivan zamah da nastavimo s fokusiranjem naših napora unapređenje regionalne suradnje i ubrzanje europskih integracija. Ovim ponovo potvrđujemo našu volju zaključiti gore navedene sporazume i deklaraciju Berlinskog procesa na samitu 14. oktobra.
Izjava ministara vanjskih poslova sudionika 10 konferencije Berlinskog procesa – Zapadnog Balkana
– Mi, lideri zapadnobalkanske šestorke, podržani od ostalih učesnika Berlinskog procesa, sazvanog u Berlinu u okviru Samita Berlinskog procesa;
Priznajući da su dijalog i konstruktivni pristupi ključni za rješavanje neriješenih pitanja bilateralnih pitanja i naglašavajući neprocjenjivu ulogu Berlinskog procesa u proteklom desetljeću u unapređenju regionalne suradnje i EU integracija zapadnobalkanske šestorke;
Podsjećajući na obaveze koje su preuzeli lideri zapadnobalkanske šestorke i zemlje sudionici na Samitu Berlinskog procesa u Beču 2015., kao i na Samitu Berlinskog procesa u Londonu 2015. i 2018., kao što je rješavanje bilateralnih pitanja u duhu dobrosusjedstva za rješavanje otvorenih pitanja mirnim putem i izvještavati o postignutom napretku;
Naglašavajući značaj dostignuća Berlinskog procesa u posljednjih deset godina, između ostalog: regionalni ekonomski prostor, zajedničko regionalno tržište, regionalni sporazum o romingu, sporazumi o mobilnosti, zelena agenda za zapadni Balkan, regionalna suradnja mladih, program povezivanja, klimatsko partnerstvo između zapadnog Balkana i Njemačke, digitalni sumit zapadnog Balkana, digitalna agenda za Zapadni Balkan, ugovor o zajednici, Green Lanes, snažno opredjeljenje za unapređenje suradnje u oblasti energetike, sigurnost i energetska tranzicija, zapadnobalkanski istraživačko-inovacioni centar, zapadnobalkanski šestkomorni investicioni forum, Upravljačka grupa za sigurnosne obveze Berlinskog procesa, Program mladih državnih službenika, Fond za razvoj preduzeća i inovacije zapadnog Balkana i Fondacija za istraživanje zapadnog Balkana, kao i nekoliko dodatnih razmjena i suradnje formata na regionalnom nivou;
Pozdravljajući da su neke od obaveza Berlinskog procesa uključene i u neke važne politike EU za zapadni Balkan kao što je uključivanje u TEN-T mreže, Plan rasta za zapadni Balkan i zelene i digitalne agendi EU;
Pohvalivši napredak postignut na putu proširenja EU od posljednjeg samita Berlinskog procesa i posvećenost daljem napredovanju;
Podržati ćemo inicijative za mlade stručnjake u vanjskim poslovima s ciljem njegovanja suradnje i razumijevanja između zapadnobalkanske šestorke;
Nastaviti poticati i podržavati inicijative mladih partnerskih zemalja, kao što je obnovljena Njemačko-poljska inicijativa zapadnog Balkana u Krzyzowi/Kreisau, za podršku razmjeni mladih i pomirenja mladih iz šestorke zapadnog Balkana i partnerskih zemalja;
Slažemo se da je u svjetlu povećanih hibridnih prijetnji ključno pojačati napore u poticanju „cyber“ otpornosti zapadnobalkanske šestorke, kroz izgradnju kapaciteta i reagovanje na incidente kao ključne alate zasnovane na zajedničkom partnerstvu za jačanje „cyber“ otpornosti na zapadnom Balkanu uspostavljeno u Berlinu.
Prepoznati potrebe da se suočimo s nasljeđem prošlosti i posvetimo aktivnom uključivanju u pomirenje, nastavak napora na rješavanju sudbine preostalih nestalih osoba u regionu i rješavaju neriješena bilateralna pitanja putem pregovora, dijaloga i drugim sredstvima mirnog rješavanja sporova.
Obvezujemo se da ćemo nastaviti pružati punu podršku i jačati regionalnu suradnju kroz regionalne formate i institucije uključujući Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), Centralnu europsku slobodnu trgovinu Sporazuma (CEFTA), Fond za zapadni Balkan (WBF) i Regionalnu kancelariju za suradnju mladih (RYCO);
Kontrolna mapa puta, sa svojim važnim utjecajem na regionalnu koordinaciju i suradnju, ključno doprinosi olakšavanju tekućih napora Zapadnobalkanske šestorke da ispuni ključne sigurnosne standarde za članstvo u EU;
Proglasiti regionalnu suradnju zajedničkim prioritetom i priznati da su demokracija, osnovna prava i vladavina prava preduvjeti za stabilnost i prosperitet regiona;
Ponovo potvrđujemo našu posvećenost unapređenju regionalne suradnje i integracije u okviru Berlinskog procesa;
Nastaviti ćemo se baviti konkretnim putevima za jačanje dobrosusjedskih odnosa u bliskoj budućnosti, kao i razmjenom između zapadnobalkanske šestorke u okviru sastanaka diplomata na visokom nivou koje je omogućila njemačka savezna vlada.
Naglašeno je u izjavi ministara vanjskih poslova sudionika 10 konferencije Berlinskog procesa – Zapadnog Balkana.
Sve zemlje Zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije, članice su Berlinskog procesa: Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Albanija, te predstavljaju tržište od 18 milijuna ljudi.
Glavni ciljevi su da zemlje Zapadnog Balkana surađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti gospodarstva, međusobnom pomirenju, obrazovanju i ekologiji.
U minulih 10 godina Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, sveučilišnih diploma, profesionalnih kvalifikacija, te je dogovorena suradnja na poljima prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisuju nakon dogovora istovjetne sporazume i obavezuju se na njihovu primjenu.
Berlinski proces održava se pod pokroviteljstvom Europske unije. Uz zemlje Zapadnog Balkana, članice su i Njemačka, Francuska, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Grčka, Poljska, Hrvatska i Slovenija.
Budućnost Berlinskog procesa osnivači vide u približavanju zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji kroz pronalaženje rješenja za međusobne probleme.