Brojni izazovi čekaju domaću ekonomiju u idućoj, kao i u 2026. godini, koji bi, ako navrijeme ne provedemo reforme, odnosno ne prilagodimo se novoj stvarnosti, mogli u znatnoj mjeri opteretiti proračune, urušiti izvoz, ali i onemogućiti podizanje životnog standarda. Vlada Federacije nedavno je najavila početak fiskalne reforme predstavivši zakonska rješenja o porezu na dohodak, kao i o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH, što će omogućiti, za početak, obveznu isplatu do 200 maraka neoporezivo na plaću, no plan nije stati na tomu, već i dalje raditi u smjeru rasterećenja gospodarstva.
Što nas očekuje
A takvo što bit će od osobite važnosti ako se pogleda što nas sve čeka uskoro. Makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić objavio je u povodu Dana državnosti BiH kako se globalna ekonomska klima drastično mijenja, a među ostalim, osvrnuo se na najavljene promjene koje uključuju nove tarife prema zemljama koje sa SAD-om imaju suficit.
- S najavljenim povratkom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a u siječnju 2025. godine najave novih tarifa prema zemljama s trgovinskim suficitom postaju realnost. Europska unija, recimo, ima suficit u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om od oko 200 milijardi $ godišnje, a najveći doprinos tome ima, naravno, Njemačka s oko 80 milijardi $. S druge strane, Njemačka je već dvije godine u recesiji i suočava se s političkom krizom, što će se izravno odraziti na Bosnu i Hercegovinu. Uz to, Njemačka je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner, a njezin pad znači i naš pad - upozorio je Hadžić. Drugi izazov koji traži hitne prilagodbe unutar BiH odnosi se na nova pravila Europske unije koja od siječnja 2026. namjerava početi primjenjivati mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezivati uvoz proizvoda u čijoj se proizvodnji emitira ugljik. Bit je da će, ako se BiH ne prilagodi ovom sustavu, tvrtke iz BiH plaćati porez u zemljama EU-a, ali će istodobno postati i manje konkurentne.
- Mehanizam prilagođavanja granica emisija ugljika (CBAM) EU-a, koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, značajno će povećati troškove za izvoznike koji ne ispunjavaju stroge ekološke standarde. Ako se hitno ne prilagodimo, naš izvoz će biti ugrožen, što izravno prijeti radnim mjestima i prikupljenim prihodima od poreza - upozorio je Hadžić.
Od 2026. čeka nas i dodatno opterećenje na proračune. Hadžić u tom smislu prognozira kako će otplate javnog duga u kombinaciji s rastućim izdacima za mirovine i druge proračunske kategorije, koje će značajno porasti od 2026. godine, dodatno će opteretiti entitetske proračune. - Kombinacija globalnih pritisaka mogla bi dovesti do savršene ekonomske oluje - naglasio je. Ipak, kaže i kako ovo nije poziv na pesimizam, već upravo suprotno, poziv na djelovanje jer svaki je izazov ujedno i prilika.
- Ako sada uvažimo zajedničke prijedloge poslodavaca i sindikata, 2025. godina može postati godina transformacije, a ne krize, što će značiti da moramo provesti reforme koje će povećati plaće, smanjiti teret na gospodarstvo i ojačati poreznu bazu. Ove mjere nisu samo politike već su i ključ za ekonomsku otpornost za vrijeme koje nam dolazi - poručio je Hadžić.
Što s plaćama?
A kada govorimo o samoj plaći u 2025. godini u Federaciji BiH, u prijedlogu Zakona o porezu na dohodak utvrđuje se naknada na ime dijela plaće za radni učinak shodno važećim propisima o radu, do 200 KM mjesečno, za razdoblje od dana početka primjene ovog zakona do 31. prosinca 2025. godine. No, nije jasno hoće li za poslodavce biti obvezna isplata i neoporezivog dijela toplog obroka i prijevoza. Istodobno, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić (SBiH) uputio je amandman na prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak te predložio da se iznos od 200 KM poveća na 500 KM.