Unatoč svim izazovima koji proistječu i iz brojnih unutarnjih političkih specifičnosti BiH, vlasti na razini države uspijevaju održati, pa čak i ubrzati zamah na europskom putu, nastojeći što prije realizirati preostale obveze iz Mišljenja Europske komisije te dovesti u poziciju državu da što prije otvori proces pregovora, piše Večernji list BiH.
Reforme
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ovih je dana jasno naglasila predanost ispunjavanju prioriteta Europske komisije, a pritom treba uputiti i na izjave te angažman koji je imala tijekom 5. sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH - EU, koji je održan u Bruxellesu. Naime, tom je prilikom Krišto izrazila uvjerenje kako bi se trenutačnom dinamikom rada Vijeća ministara BiH krajem ove godine trebali otvoriti pregovori za članstvo u EU.
- Uz brojne izazove koje BiH ima kao složena zemlja, iznijela sam osobni stav da dijalog, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovode do napretka i u ispunjavanju reformskih procesa, odnosno ostvarenja cilja prema EU - rekla je predsjedateljica Krišto. Ako se pogledaju aktivnosti Vijeća ministara, jasno je da se čini sve kako bi se proces maksimalno ubrzao. Tako je na posljednjoj sjednici Vijeće ministara BiH zadužilo Ministarstvo pravosuđa BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH te Ministarstvo prometa i veza da žurno formiraju radne skupine za izradu i usuglašavanje nacrta zakona iz svojih nadležnosti koji su nužni za provedbu 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo iz 2019. godine i 8+1 preporuku Europske komisije iz 2022. godine. Zadužena su ova tri ministarstva u radne skupine uključiti relevantne predstavnike resornih institucija drugih razina vlasti u Bosni i Hercegovini. Pred BiH je, podsjećamo, nekoliko prioritetnih zadataka koji proistječu iz Mišljenja Europske komisije, a među njima je i prioritet koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda, odnosno, u slučaju aktualne političke situacije, i presudu "Ljubić", a koja govori o legitimnom političkom predstavljanju.
Ako bi BiH napravila iskorak i došla u poziciju za početak pregovora, pred njom bi se našla revidirana metodologija proširenja Europske unije, uvedena u veljači 2020. godine, a koja donosi tematske klastere pitanja: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. Država kandidatkinja mora usvojiti i primijeniti cjelokupno zakonodavstvo EU-a, odnosno njegovu pravnu stečevinu (acquis communautaire). Komisija o ostvarenom napretku izvješćuje u svojim godišnjim izvješćima za pojedine zemlje. Vijeće jednoglasno donosi svaku ključnu odluku, od otvaranja pregovora do njihova zatvaranja. Parlament i Vijeće potvrđuju ugovor o pristupanju prije nego što ga ratificiraju sve države ugovornice. S obzirom na izmijenjene geopolitičke odnose unutar Europske unije, sazrelo je mišljenje o potrebi snažnijih integrativnih procesa na jugoistoku Europe, pri čemu je BiH jedan od važnih partnera. Naravno, to ne znači preskakanja poglavlja, no svakako otvara mogućnost aktivnije uključenosti institucija Europske unije u procesu pregovora, odnosno snažniju prisutnost na samom terenu, što u startu poboljšava političku klimu.
Važnu ulogu u procesu usvajanja europske pravne stečevine imaju i druge razine vlasti, entiteti, ali i županije. Svakako je preduvjet ispunjavanja svih preuzetih zadaća u stabilnosti političke situacije od županije do države, a poruke koje su se mogle čuti nakon zadnjeg sastanak vladajućih koji čine vlast na razini BiH ulijeva optimizam.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, za Avaz je rekao kako bi realizacija usvojenih zaključaka sa sastanka vladajućih stranaka značila značajan iskorak BiH na putu prema članstvu u EU. - Usvajanje seta zakona iz europske agende pokazalo bi našim partnerima iz međunarodne zajednice da smo, unatoč značajnim razlikama i pogledima na neka pitanja, čvrsto opredijeljeni i jedinstveni u želji ispuniti uvjete i postati članica obitelji europskih država - kazao je Nikšić.
Podsjeća kako je do izbora bilo nezamislivo da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje, ali ga je dobila. - Naišli smo i na otvorena vrata EU-a te nećemo dopustiti da se ta vrata ponovno zatvore za BiH bez obzira na sve poteškoće s kojima ćemo se morati suočiti i kritike koje ćemo trpjeti - istaknuo je Nikšić.
Potpora EU-a
Usporedno s procesom ispunjavanja obveza na europskom putu BiH će biti u prilici i koristiti sve veći broj sredstava iz europskih pretpristupnih fondova. Naime, kako zemlja napreduje na putu prema EU i provodi reforme, dobiva i više prilika za korištenje pretpristupnih fondova, posebice iz okvira IPA III, koji je konkurentniji i nagrađuje rezultate. IPA III, podsjećamo, nema definiranog alociranja sredstava po zemljama unaprijed za svaku godinu, nego se to radi na osnovi relevantnosti politika i zrelosti predloženih projekata, a to svakako upućuje na potrebu nastavka reformi, jačanje dijaloga, ali i koordinaciju među svim nadležnim akterima.