Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u razgovoru za Euractiv je rekla i da vladajuća koalicija u BiH ima kapacitet za nastavak provedbe reformi koje su nužne za ulazak u EU.
Nakon što je krajem prošle godine postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina je nedavno od Europske komisije dobila i preporuku za otvaranje pregovora.
No, u njenom slučaju, ta je preporuka uvjetovana, odnosno službeno Sarajevo može očekivati otvaranje pregovora tek nakon što usvoji barem neke od zakona koje traži Bruxelles. Riječ je, kako smo to prethodnih dana mogli čuti, o zakonima o sudovima, zatim o sprječavanju sukoba interesa i sprječavanju pranja novca te o izmjenama Izbornog zakona.
Konačnu odluku o otvaranju pregovora s kandidatom donosi Europsko vijeće, odnosno šefovi država ili vlada 27 članica Europske unije. Oni bi odluku o početku pregovora trebali donijeti na summitu sredinom prosinca. I dok je u ovom trenutku najmanje sporno otvaranje pregovora s Moldavijom, a prilično je izgledno, unatoč prijetnjama iz Budimpešte, da će i Ukrajina dobiti zeleno svjetlo, BiH i dalje visi u zraku.
Naime, u Sarajevu se nadaju da bi i BiH mogla dobiti početak pregovora u prosincu, odnosno do kraja ove godine. U protivnom, na otvaranje pregovora morat će, kako se sugerira u izvješću Europske komisije, čekati ožujak sljedeće godine. Međutim, otvaranje pregovora u sljedećoj godini povezano je i s brojnim rizicima, budući da je 2024. u znaku izbora za Europski parlament.
O tim i drugim temama govorila je Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH za Euractiv čiji razgovor prenosimo u cijelosti.
Kako navode, radi se o premijerki države, no kako je naziv premijer ili premijerka u BiH, s obzirom na složeni ustroj zemlje, "rezerviran“ za šefove vlada entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, kao i županija unutar Federacije BiH, ta se funkcija na državnoj razini zove predsjedatelj, odnosno predsjedateljica Vijeća ministara. Navode i da je Krišto ujedno i prva žena na čelu Vijeća ministara BiH.
U razgovoru za Euractiv, Krišto je istaknula kako BiH vidi u članstvu EU. Uostalom, približavanje BiH u fokusu je njenog mandata na čelu Vijeća ministara, koje vodi posljednjih godinu dana.
Inače, članstvo u Uniji jedno je od rijetkih pitanja oko kojeg u BiH postoji konsenzus sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao i ostalih građana.
BiH je u izvješću Europske komisije dobila uvjetnu preporuku za početak pregovora. Nakon dodjele statusa kandidata u prosincu prošle godine riječ je o nesumnjivo najvećem koraku službenog Sarajeva na putu prema članstvu u EU od stjecanja neovisnosti. Jeste li zadovoljni dobivenom preporukom, iako njena realizacija ovisi o ispunjavanju brojnih uvjeta?
- Zadovoljna sam što su u Bruxellesu prepoznali napor i volju svih političkih subjekata u Bosni i Hercegovini da ubrzamo europski put. Rekla bih da je ostvareni vidljivi napredak u Izvješću Europske komisije o BiH prije svega rezultat dobrih politika, stalnih razgovora legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda, iskrenih dogovora, kompromisa i konsenzusa.
Svjesni smo da je još mnogo posla pred nama kako bismo ispunili uvjete za konačno otvaranje pregovora, pa zatim ispunili kriterije članstva u Europskoj uniji. Ono što je sasvim jasno, u odnosu na sve prethodne godine, načinjen je značajan iskorak po pitanju europskih reformi, osobito kada je riječ o usklađivanju vanjskopolitičkih stajališta BiH s EU, vladavini prava, zaštiti ljudskih prava, uključujući i borbu protiv korupcije.
Pozitivno izvješće daje nam snažan poticaj da nastavimo raditi jače, brže i bolje na ispunjenju preostalih kriterija kako bismo konačno dobili finalni datum otvaranja pregovora. Uvjerena sam da ćemo sve preostale uvjete ispuniti do kraja ove godine. To treba prije svega nama u Bosni i Hercegovini, radi nas samih.
U izvješću se sugerira da bi BiH mogla otvoriti pregovore u ožujku sljedeće godine. Ipak, u diplomatskim se krugovima tvrdi da je još uvijek u optjecaju i mogućnost otvaranja pregovora krajem ove godine. Kako gledate na takve najave, jesu li one preoptimistične ili realne?
- Da, kako sam i rekla u uvodnome odgovoru. Naš cilj je jasan i realan. Sve je spremno da u sljedećih mjesec dana ispunimo preostale uvjete.
Ne bih to nazvala niti optimističnim niti pesimističnim. Jednostavno smo svi upućeni prema tome da iskoristimo pruženu ruku prijateljstva na najbolji način.
Već nam je kandidacijskim statusom ukazano ogromno povjerenje, a dana preporuka daje nam dodatnu snagu i motivaciju da se suočimo s izazovima koji su pred nama i dalje nastavimo neumorno i predano raditi na reformama koje su ključne za našu europsku budućnost. Vijeće ministara BiH će u svakom pogledu nastaviti biti nositelj pozitivnih procesa, naravno sukladno našim nadležnostima.
Kakve su šanse da BiH u razmjerno kratkom roku ispuni uvjete koje pred nju stavlja EU? Primjerice, 14 prioriteta je EU definirala još 2019. godine, ali do sada je na njima, zbog unutarnjih svađa, malo napravljeno? Što će se prvo naći na dnevnom redu na europskoj agendi?
- Šanse su, rekla bih, sasvim realne. Sve su to pitanja koja nas već jako dugo opterećuju i o kojima razgovaramo te su u najvećoj mjeri zapravo usuglašena. Sada nam samo treba malo dodatne političke hrabrosti i volje da se te reforme konačno finaliziraju.
Provođenje izborne reforme u BiH, kojom će se implementirati Odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i sve presude Europskoga suda za ljudska prava, a što se sukladno dogovoru političkih lidera u Bosni i Hercegovini treba realizirati do kraja godine, je po meni trenutačni prioritet. Vjerujem kako je upravo ispunjenje ovoga uvjeta od suštinskog značaja za daljnji napredak i stabilnost Bosne i Hercegovine, čime će se, sigurna sam, u potpunosti osigurati i transparentnost i integritet izbornog procesa u našoj zemlji.
Također, kako sam navela, mi već imamo spreman set i ostalih europskih zakona u proceduri, za koje očekujem da će ih Vijeće ministara BiH usvojiti u sljedećih mjesec dana, a to su zakon o sudovima, zakon o sprječavanju sukoba interesa, zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, ali i zakon o VSTV-u.
Sada primarni fokus mora biti upravo na usvajaju tih zakona, ali i na usvajanju zakona o proračunu institucija BiH za 2024. godinu, imenovanje državnog koordinatora za IPA-u III i drugo.
U kojoj mjeri je BiH pomoglo lobiranje Hrvatske, Slovenije, Austrije i Italije za dobivanje uvjetne preporuke o početku pregovora, a u kojoj je mjeri takav ishod rezultat rada unutar same BiH? Je li BiH zakazala na planu vlastitog lobiranja i samopromocije, koji su dio i procesa ulaska u EU?
- Vjerujem da institucije Bosne i Hercegovine dobro rade svoj posao. To je konačno jasno vidljivo i prepoznato od Europske unije. Naravno, mnogi reformski procesi o kojima smo već razgovarali trebaju ići brže, ali radimo i na tome i nepobitno je da smo na pravom putu.
Isto tako, kontinuirana potpora naših europskih prijatelja, sasvim je jasno, od velikog je značaja. Neizmjerno smo im zahvalni na tome. Nedugo nakon predstavljanja službenog izvješća svima sam uputila osobno pismo zahvale.
Ja ću ipak morati na poseban način izdvojiti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića. Teško je naći riječi zahvale za svu nesebičnu potporu i osobni angažman koje Andrej i njegova vlada pružaju mojoj domovini Bosni i Hercegovini.
Također, koristim i ovu prigodu zahvaliti i svim svojim kolegama u Vijeću ministara, svojim suradnicima koji skupa sa mnom neumorno i vrijedno rade i koordiniraju, ali i svima onima koji su dio ovoga velikog procesa. Samo jačanjem povjerenja i zajedništva unutar nas samih i fokusom na zajednički cilj možemo uraditi istinske korake prema naprijed.
Ima li vladajuća koalicija na razini države snage provesti reforme koje su nužne za pristupanje Uniji? I postoji li odlučnost i volja za provedbom takvih reformi na nižim razinama, posebno u entitetima te, kada je riječ o FBiH, u kantonima? Primjerice, stalne najave odcjepljenja Republike Srpske teško da se mogu nazvati politikom koja ide u pravcu pristupanja EU. No, problem je, tvrde analitičari, i slabo funkcioniranje FBiH, odnosno napetosti koje u njoj postoje između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata...
- Uvjerena sam, a to je i pokazalo Izvješće Europske komisije o BiH za 2023. godinu, da vladajuća koalicija zaista ima kapacitet da započete reforme uspješno nastavi provoditi. Svakako da postoji dosta neriješenih unutarnjopolitičkih pitanja. Prije svih to je ostvarenje jednakopravnog položaja konstitutivnih naroda i osiguravanje izbora legitimnih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama.
Veoma je bitno da o svim otvorenim pitanjima razgovaramo, tražimo kompromis i idemo naprijed. Želim istaknuti da mi konstantno i, mogu reći za sada uspješno, radimo na tim pitanjima.
Također, ono na čemu uvijek inzistiram jest da stalno pozivam sve političke aktere u BiH da naše rasprave koncentriramo na budućnost i reforme, a ne na prošlost i podjele. Svi zajedno moramo žurno pristupiti provođenju preostalih europskih reformi do kraja ove godine, osobito izborne reforme u Bosni i Hercegovini, koja se nameće kao jedno od ključnih pitanja u reformskom procesu naše zemlje.
Je li BiH potreban svojevrsni "pakt za EU“, kojeg bi prihvatile sve stranke koje sudjeluju u vlasti na svim razinama, a koji bi pitanja vezana uz ulazak u EU u cijelosti odvojio od dnevnopolitičkih sukoba?
- Iskreno vjerujem da svi žele u Europu, ali najviše zbog neriješenih unutarnjih pitanja proces europskih integracija često bude usporen. U političkoj praksi je teško odvojiti ova pitanja jer sam proces europskih integracija traži sustavne reforme, a koje dotiču i mnoga unutarnja pitanja o kojima trebamo postići suglasnost. Opet se vraćam na međusobno povjerenje i suradnju, usmjerenje na zajednički cilj, dijalog, dogovor i kompromis, uz puno uvažavanje stajališta svih sudionika procesa.
Kakav je stav središnje vlasti u BiH oko eventualnog priključenja BiH NATO-u, budući da oko toga nema suglasnosti u svim entitetima i konstitutivnim narodima?
- Kada god govorimo o Bosni i Hercegovini, moramo imati u vidu činjenicu da je ona država triju konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba, te svih drugih koji u njoj žive, i kako u BiH o svakom političkom pitanju moramo imati puni konsenzus, pa tako i o pitanju puta u NATO.
Vjerujem da ćemo u Bosni i Hercegovini iskrenim političkim dijalogom doći do konsenzusa i o putu u NATO. EU i NATO put zapravo su dva procesa koja su kompatibilna jer dijele vrijednosti slobode, demokracije i pluralizma.
U tom kontekstu, svjesni važnosti da mir i stabilnost nemaju alternativu, nastavit ćemo u duhu partnerstva, konstruktivnog dijaloga i konsenzusa, poštujući prije svega ustavnu strukturu i nadležnosti svih razina vlasti, raditi na daljnjoj izgradnji stabilne, sigurne i prosperitetne BiH.
Što vi kao predsjedateljica Vijeća ministara BiH možete učiniti da se ispune uvjeti koje Bruxelles traži od Sarajeva? Kakva će biti Vaša reakcija ako ne dođe do njihova ispunjavanja i time BiH ponovno padne u drugi plan kada je u pitanju proširenje Unije?
- Vijeće ministara zasjeda redovito. Radna atmosfera je jako dobra i svi smo maksimalno posvećeni svom poslu i zadacima koji su stavljeni pred nas, sukladno našim nadležnostima.
Vijeće ministara, na čijem sam čelu, u samo deset mjeseci svoga rada, na čak 44 sjednice, usvojilo je oko 1400 materijala. Nastavit ćemo raditi tim tempom i nećemo se umoriti.
Sve to prepoznala je i Europska komisija u svom izvješću, što je za sve nas poticaj za bolji, brži i uspješniji rad u budućnosti. Sljedeći tjedan, 24. studenog, sudjelujemo na prvoj rundi razgovora vezano za Novi paket rasta za Zapadni Balkan, a već tjedan nakon toga, 5. prosinca, također smo u Bruxellesu u sklopu Drugog političkog foruma na visokoj razini. Tako da nastavljamo istim tempom, kao i do sada, naprijed.
U Izvješću Europske komisije upozorava se da BiH mora uskladiti vizni režim s onim u EU te se navode i države za čije državljane BiH mora uvesti vize. Među njima su i Rusija, Turska, Saudijska Arabija i Kina. Postoji li suglasnost u BiH oko uvođenja viza državljanima tih zemalja? I kada se može očekivati FRONTEX na granicama BiH?
- Naša je obveza da usklađujemo našu vanjsku politiku s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije i to je za sada u postotku skoro 100 posto.
Kada je u pitanju Sporazum o suradnji s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu - FRONTEX, osnove za zaključenje sporazuma s prijedlogom izaslanstva za pregovore usuglašene su u nadležnom ministarstvu te će se vrlo brzo naći na sjednici Vijeća ministara BiH kao bismo ih sukladno Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora uputili u daljnju proceduru usvajanja.