Gallupovo istraživanje Global Emotions Report za 2024. godinu prikazuje koliki udio stanovništva svake pojedine države osjeća ljutnju na dnevnoj bazi. Prvo mjesto zauzela je Turska, gdje 34% stanovništva svakodnevno iskazuje određenu količinu bijesa. Na drugom mjestu nalazi se Sjeverna Makedonija s 26% stanovnika koji osjećaju ljutnju tijekom dana. Slijede Albanija, Crna Gora i Španjolska, gdje 23% stanovništva svakodnevno osjeća ljutnju. Pri vrhu liste našla se i BiH. Naime, 21% stanovnika BiH svakodnevno osjeća ljutnju.
Različite okolnosti
Mnoge stvari mogu izazvati ljutnju i bijes, uključujući obiteljske i financijske probleme, stres i različite prepreke u međuljudskim odnosima. A toga građanima BiH već desetljećima ne nedostaje. Sama ljutnja ne smatra se poremećajem, ali često je simptom nekoliko različitih stanja mentalnog zdravlja. Studija iz 2010. došla je do spoznaja da nekontrolirani bijes negativno utječe na fizičko i psihičko zdravlje, a također može eskalirati do verbalnog i fizičkog nasilja, nanoseći štetu vama i ljudima oko vas. Ljutnja dolazi iz različitih izvora, ali u velikoj mjeri može varirati. Neki uobičajeni okidači ljutnje i bijesa uključuju osobne probleme, probleme na poslu, nemogućnost ostvarivanja kvalitetnih međuljudskih odnosa, probleme koje su prouzročili drugi ljudi, svakodnevne stresore (npr. otkazivanje planova, dugo čekanje u prometu itd.), sjećanje na traumatski događaj itd. U nekim su slučajevima problemi s ljutnjom povezani s traumama u djetinjstvu ili događajima u životu osobe koji su oblikovali njezinu osobnost. S druge strane, Gallupovo istraživanje Global Emotions Report za 2024. pokazalo je i koliki se udio stanovništva svake pojedine države svakodnevno smije. Tu smo, nažalost, ispod prosjeka kad su u pitanju zemlje Europe.
Na dnu po sreći
Švicarska i Hrvatska manje su sretne zemlje nego lani, a Finska je i dalje država s najsretnijim stanovništvom, pokazalo je Svjetsko izvješće o sreći 2024. (World Happiness Report 2024.). Švicarska se smjestila na 9. mjesto, dok je Hrvatska na 63. mjestu u istraživanju koje obuhvaća 143 zemlje svijeta, a provodi ga Institut Gallup na temelju anketa. Obje zemlje pale su na ljestvici. Švicarska je pala za jedno mjesto, dok se Hrvati smatraju znatno manje sretnima te su u 2024. u odnosu na lanjsku godinu pali za 15 mjesta. Nakon najsretnijih Finaca, slijede Danci, Islanđani, Šveđani, Izrael, Nizozemci, Norvežani, zatim Luksemburžani, već spomenuti Švicarci i Australci. Slovenija je zasjela na visoko 21. mjesto i Slovenci su sretniji za jedno mjesto u odnosu na godinu prije. Građani Srbije svrstali su se na 37., Italije na 41., a iz Mađarske na 56. mjesto najsretnijih država svijeta. Na 65. mjestu je BiH. Autori ne navode točne razloge promjene u razini, ali zabrinuti su zbog utjecaja sve većeg korištenja društvenih mreža, nejednakosti u prihodima, stambene krize te strahova od rata i klimatskih promjena. •