Visoke cijene voća i povrća, teme su među bh. potrošačima, kojima ova vrsta prehrane, sve više postaje nedostupna. Ništa drukčija situacija nije ni u regiji, pa i u Europi.
Nije samo limun
Dok se nedavno rasprava uglavnom vodila o astronomsko visokoj cijeni limuna, koja je u trgovinama dostizala i vrtoglavih sedam KM, ona se sada polako stabilizira. Građani upozoravaju kako i druge vrste voća i povrća, nisu jeftine. Cijene voća i povrća na tržnicama u BiH više su i do 100 posto u odnosu na prošlu godinu, tvrde pojedini poljoprivrednici, dok i prodavači na tezgama priznaju da jesu više od prošlogodišnjih, pa je tako, na primjer, za kilogram trešanja još u lipnju trebalo izdvojiti i do pet maraka, dok su godinu dana ranije bile upola jeftinije.
- Kilogram limuna nikada nije bio skuplji, grožđa također, a nije mala cijena ni ostalog voća koje je loše i neukusno, tvrde kupci za Večernji list.
Uspoređujući cijene voća iz prošle godine i ove danas na tržnicama uočljivo je da se kajsije danas prodaju po 3 KM; lani su se prodavale po dvije, breskve po 2-2,5; lani 1-1,65 KM, banane 2-2,60 KM; lani 1,30-1,80, šljive 1-1,50 KM; lani 0,8 i tako redom. Ništa drukčije nije ni s povrćem. Tako se rajčica prodaje po 1,80-2 KM po kilogramu; lani oko 1 KM, krastavci za 1,50 KM; lani za 0,80 KM i tako redom.
Prodavači kažu da je voće i povrće uglavnom iz uvoza, što diktira i cijenu, pa podsjećaju da su razorne poplave i grad, koji je padao u proteklom razdoblju, ostavili iznimno velik trag na domaće voće i povrće.
Teorije o uzrocima
Ekstremno visoka cijena limuna, koja je vladala tek petnaestak dana na trgovačkim policama, iznjedrila je mnogo teorija o uzrocima: od ruskih sankcija na uvoz hrane iz EU-a do obilnih kiša koje su naškodile ovogodišnjem urodu. Jedni vide razloge i u azijskim i afričkim zemljama u kojima haraju razne bolesti, ali se vode i ratovi, objavljuje portal Vecernji.ba.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da su poremećaji na tržištu limuna u ovo doba česti jer taj agrum na tržište dolazi uglavnom iz Turske, Grčke i Izraela, gdje berba počinje sredinom odnosno potkraj rujna. Dok limun iz nove berbe ne stigne na tržište, uvozi se iz Argentine i Brazila, što nosi veće troškove prijevoza, a to obilno iskorištavaju veletrgovci voćem s tržišta EU-a ‘pumpajući’ cijene.Ekonomisti smatraju da su ove cijene monopolističko ponašanje veletrgovaca i da na to, nažalost, nitko ne reagira, a u Pokretu potrošača kažu da nije u redu da se voće i povrće prodaje po ovako visokim cijenama.