Hoće li se i u kojoj mjeri stanje u Ukrajini reflektirati na financijski sektor BiH, pitanje je koje se opravdano postavlja u ovom vremenu, međutim, informacije s terena pokazuju kako je zajamčena stabilnost financijskog sustava u BiH te građani mogu biti mirni, piše Večernji list BiH.
Stanje u BiH
Guverner Centralne banke BiH dr. Senad Softić osvrnuo se u izjavi za Večernji list na stabilnost financijskog sustava u BiH, a u kontekstu stanja u Ukrajini, kazavši kako je postojao utjecaj na dvije banke koji je regulatornim mjerama uspješno riješen kroz zakonski proces restrukturiranja banaka. Time je održana bankarska i financijska stabilnost u Bosni i Hercegovini.
- A što se tiče monetarne stabilnosti, stabilnosti konvertibilne marke i njezine vezanosti uz euro, ona nije ugrožena niti može biti - poručio je Softić.
Guverner Centralne banke bio je nedavno gost u emisiji "Novi dan" na N1 u kojoj je poručio kako je monetarna stabilnost u BiH dobra, baš kao i bankarska stabilnost.
- To je ono što je naš mandat i mi to radimo na najbolji mogući način te tako doprinosimo smirivanju izazova s kojima smo se susreli - naglasio je Softić.
Objasnio je pritom kako se monetarna politika BiH, odnosno Centralne banke ogleda kroz mehanizam valutnog odbora, a on podrazumijeva da svaka novčanica ili kovanica KM ima svoje potpuno pokriće u eurima.
Građani trebaju, poručio je tada za N1, biti sigurni da svaka konvertibilna marka vrijedi, ima protuvrijednost u eurima, a to je i zajamčeno zakonom, naglasivši kako konvertibilna marka ne može devalvirati u odnosu na euro. U kontekstu odnosa marke prema euru treba podsjetiti kako je 11. listopada prošle godine obilježeno 20 godina od kada je određen službeni devizni tečaj prema kojem je 1 KM - 0,51129 eura, odnosno 1 euro = 1,95583 KM. Tog dana Upravno vijeće CB BiH složilo se o službenom deviznom tečaju KM prema euru, utvrđujući odredbe nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci BiH. Poznato je da je CB BiH organiziran prema modelu valutnoga odbora, što je, u praksi, vrlo jednostavno pravilo koje znači da svatko tko želi imati domaći novac - konvertibilnu marku (KM), mora ga kupiti za strani konvertibilni novac. S obzirom na to da je KM vezan uz valutu "sidro", euro, kupnja KM vrši se po fiksnom tečaju koji je svih ovih godina doprinio postizanju ciljeva monetarne politike kroz, između ostaloga, očuvanje monetarne stabilnosti, kao i očuvanje financijske stabilnosti. Stoga, kako bi valutni odbor funkcionirao, devizne pričuve moraju biti dovoljne da omoguće svima onima koji posjeduju novčanice i kovanice KM, uključujući sredstva banaka na računima pričuve u CB BiH i depozite deponenata Centralne banke, da ih pretvore u pričuvnu valutu. Dakle, svaka izdana konvertibilna marka ima pokriće u stranoj valuti, odnosno monetarna pasiva ne smije nikad biti veća od devizne aktive CB BiH.
Rast rezervi
Inače, devizne rezerve CB BiH na kraju siječnja 2022. iznosile su 16,44 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec, devizne rezerve CB BiH povećane su za 94,4 milijuna KM, dok je na godišnjoj razini registriran porast za 2,68 milijardi KM. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u siječnju 2022. iznosila je 3,5 posto, nominalno 707,9 milijuna KM. Godišnji rast kredita registriran je u sektorima stanovništva za 523,1 milijun KM, privatnih poduzeća za 184,5 milijuna KM, vladinih institucija za 8,7 milijuna KM i ostalih domaćih sektora za 12,2 milijuna KM. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod nefinancijskih javnih poduzeća za 20,6 milijuna KM. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju siječnja 2022. godine iznosili su 20,93 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec smanjeni su za 142,7 milijuna KM (0,7%). Pad kreditnog rasta registriran je kod sektora stanovništva za 36,6 milijuna KM, privatnih poduzeća za 81,4 milijuna KM, vladinih institucija za 14,7 milijuna KM, javnih poduzeća za 4,2 milijuna KM i ostalih domaćih sektora za 5,7 milijuna KM.