Liječnička komora Hercegovačko-neretvanske županije u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru organizirala je okrugli stol o temi “Hitna medicinska pomoć u HNŽ – stanje, mogućnosti i perspektive razvoja”. Cilj okruglog stola je otvoriti raspravu o problemima unutar Službe hitne medicinske pomoći. U izjavi za medije predsjednik Liječničke komore HNŽ-a doc. dr. Antonio Sesar, između ostalog, kazao je: - Svjesni smo da problemi postoje, vidjeli smo da postoji određeno nezadovoljstvo dijela naših sugrađana, i to funkcioniranjem Službe hitne medicinske pomoći. Međutim, moramo kazati da ima nezadovoljstva i na strani liječnika i medicinskog osoblja. Imamo nedovoljan broj liječnika. U pojedinim sredinama liječnici su prisiljeni dežurati i po 48 sati. Mislim da je to nedopustivo i prema liječnicima i prema pacijentima. Dodatni problem je struktura liječnika koji rade u Hitnoj medicinskoj pomoći. Od njih 70 samo su tri specijalista urgentne medicine, kazao je dr. Sesar. Dodao je kako postoji još problema, kao što je stanje vozila, opremljenost medicinskom opremom, odnos s nadležnim službama: policijom, vatrogascima i suradnja između različitih razina zdravstvene zaštite.
Prof. dr. Milenko Bevanda, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, kazao je kako je potrebno da svaka osoba zna prvu pomoć, ne samo liječnici: - Nije dovoljno da naša djeca završe medicinu, predavanja nisu dovoljna. Potreban je praktični dio. Drago nam je da se na edukacije koje smo organizirali prijavilo više od 130 studenata kojima predaju licencirani liječnici, istaknuo je dr. Bevanda. Marin Bago, predsjednik Udruge Futura, koja se bavi zaštitom potrošača, kazao je kako je Udruga provela istraživanje te su iz komunikacije s pacijentima dobili informacije kako su uslijed lošeg funkcioniranja obiteljske medicine na hitnu često bili poslani pacijenti koji nisu bili hitni slučajevi. - Time se popune kapaciteti Hitne pomoći. S druge strane, imali smo prigovore na neinformiranost osoblja, gdje je više bilo važno na kojoj adresi živi pacijent, nego da mu se pruži hitna pomoć. Kod hitne pomoći ne bi smjelo biti nikakvih teritorijalnih podjela, zaključio je.
Predsjednik Udruge ‘Medicina i pravo’ mr. sc. prim. dr. Braco Hajdarević kazao je kako je udruga nakon pritužbi na rad hitne pomoći analizirala probleme i zaključila: - Postoji pravilnik koji je 2013. godine donijelo ministarstvo, koji je stupio na snagu u prosincu 2015., a o njemu nitko nije razgovarao. Loša stvar je što smo poslali upit svim zdravstvenim organizacijama o problemima i nedostacima, a neki nam uopće nisu odgovorili, kazao je dr. Hajdarević.